Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je u petak održan okrugli stol na temu: 'Referendum o članstvu u Europskoj uniji: Hrvatska, 28. država članica?' na kojem su sudjelovali dr. sc. Damir Grubiša, direktor Centra za europske studije, Ladislav Ilčić iz HRAST-a te pomoćnik ministrice za vanjske i europske poslove Hrvoje Marušić. Moderator je bio Dragan Nikolić, novinar HRT-a i član mreže Akademije za politički razvoj. Debata je bila posebno zanimljiva jer desno orijentirani HRAST, narodni i kršćanski pokret nema euroskeptične stavove u klasičnom smislu
'Ulaskom u EU otvorila bi se mogućnost samo u prvoj polovici 2013. godine da dobijemo na raspolaganje 800 milijuna eura bespovratne pomoći, dakle radi se o novcima koje nam netko daje na raspolaganje i ne očekuje od nas mu ih vratimo. Zauzvrat trebamo dati i približno 250 milijuna eura. Evidentno je da je u tom slučaju Hrvatska na dobitku. Samo ih dobro moramo potrošiti', kazao je pomoćnik ministrice Vesne Pusić, Hrvoje Marušić
'U pogledu gospodarstva, neulazak u EU znači pad kreditnog rejtinga, što bi značilo da će novac poskupjeti. U pogledu suvereniteta, mi nećemo izgubiti ništa. Mi ćemo samo dio našeg suvereniteta podijeliti s drugim članicama EU. One strateški važne odluke koje zaista zadiru u suverenitet države donose se konsenzusom, jednoglasno, i u tim slučajevima hrvatski glas ima potpuno jednaku težinu kao primjerice i njemački glas. Stoga ne možemo govoriti o nesrazmjeru snaga i gubljenju suvereniteta', pojasnio je Marušić .
'Unatoč krizi koja potresa Europsku uniju, ona je i dalje najsnažnije svjetsko gospodarstvo. Mnoge zemlje članice su u velikim problemima, ali ta kriza ne proizlazi iz njihove pripadnosti uniji, nego iz loših nacionalnih gospodarskih politika', kazao je Marušić, koji je dodao da je važno imati na umu da nikad u povijesti Europe taj kontinent nije bio više od 60 godina u miru, kao što je od osnutka EU-a.
'Mi svi uzimamo mir zdravo za gotovo. Koja je naša alternativa? Da ostanemo mala izolirana zemlja', naglasio je Marušić.
Ladislav Ilčić iz HRAST-a je odmah naglasio da on nije euroskeptik u klasičnom smislu riječi. Pojasnio je da je on za ulazak Hrvatske u EU, ali da sada preporučuje da se glasa protiv 'zbog omalovažavanja demokratizacije'. Ilčić smatra da je ostalo puno neodgovorenih pitanja i da su tri tjedna premalo da bi hrvatski građani mogli donijeti pravu odluku.
'Zašto nam se žuri? Zašto nismo s referendumom pričekali do ožujka ili travnja? Zašto nema znanstvenih studija, primjerice, o migracijama, konkurentnosti hrvatskih znanstvenika?' pita se Ilčić.
Ilčić smatra da Hrvatska ipak nema resursa da ostane izvan bloka te je naglasio da mu se ne sviđa euroskeptična artikulacija kakvu imaju Željko Sačić ili Roko Šikić iz Vijeća za Hrvatsku – NE U EU.
Profesor Damir Grubiša smatra da je došlo do 'transfera političkog nezadovoljstva zbog ishoda na izborima, gdje će se referendum koristiti kao supsidijarna forma na koju se to nezadovoljstvo prelijeva'.
'Tako se javlja element dišpeta, inata', kazao je Grubiša.
'Europa u koju ulazimo je u krizi, ali tko danas nije u krizi? I SAD jest', kazao je Grubiša pojašnjavajući 'koncept virtualne egzistencije' u kojoj nema više realnog novca.
'Problem krize eurozone leži u činjenici da se nije poštovao Pakt o stabilnosti iz 1997. Nije se poštovala monetaristička politika, trošilo se previše eura i logično je da je došlo do eksplozije. Elemente Pakta o stabilnosti potrebno je staviti u osnivački ugovor i tada bi se išlo po automatizmu', smatra Grubiša:
'Treba imati na umu da EU nije samo zajedničko tržište, EU znači i mir i solidarnost.'
Marušić smatra da ipak ne bi bilo bitnih pomaka u smislu boljeg informiranja građana sve i da se referendum odvija kasnije.
'Inteligentan čovjek je po prirodi skeptik, ali smo voljno određeni.Odluka u nedjelju mora biti donesena na racionalnoj, a ne emotivnoj razini', kazao je Marušić.
Ilčić je kritizirao nedavne izjave ministrice Pusić da, ukoliko ne uđemo u EU, neće biti mirovina.
'Ministrica ne može reći nešto takvo jer ne možemo unaprijed tvrditi nešto takvo. A ovo što ona radi je prijetnja. Iz njezinog je ponašanja vidljiva jedna nesigurnost usprkos svim istraživanjima', smatra Ilčić koji je dodao da je 'ovaj način raspisivanja referenduma autogol za nas'.
S njegovim se stavovima složio i profesor Ivan Šiber, pohvalivši ga da se prvi put slaže s desnom orijentacijom s obzirom na to da je imala demokratski i argumentiran nastup. Šiber je još dodao da, po njegovom mišljenju, odgoda referenduma od nekoliko mjeseci ne bi značila ništa u pogledu boljeg informiranja građana, već naprotiv, smatra da bi dovela do zasićenja javnosti.
