'Bilježimo oko 20 posto pozitivnih uzoraka, odnosno 20 do 30 novozaraženih svakog dana. Ta brojka se u posljednjih desetak dana ne povećava, pa se može reći da smo dosegli plato epidemije', kaže za tportal ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin.

Po njenim riječima, trenutno nema hospitaliziranih, odnosno nema težih slučajeva.

Više od polovica oboljelih od hripavca prošlog tjedna dolazila je upravo iz ove županije, no u međuvremenu je znatan porast zabilježen na području Grada Zagreba, a bolest se pojavila u još najmanje 13 županija. Službene brojke za ovaj tjedan još uvijek nisu javno objavljene.

Napadaj kašlja, teško disanje...

Hripavac se manifestira napadajima kašlja, gušenjem i teškim disanjem. Iako u početku izgleda kao obična prehlada, bolest napreduje i može doći do upale pluća, pa čak i do pucanja ili frakture rebara zbog jakog kašlja. Najopasniji je za dojenčad i bebe jer može dovesti do smrtnog ishoda.

'U prvih tjedan dana on se manifestira kao prehlada sa simptomima poput curenja nosa, no već početkom drugog tjedna simptomi se pojačavaju i dolazi do jakog suhog kašlja i osjećaja gušenja, osobito noću. Kod male djece često dolazi do malaksalosti i povraćanja, a posebno ugrožena su dojenčad koja nemaju razvijen refleks kašljanja, ne mogu udahnuti između spazama pa može doći do gušenja. Simptomi mogu potrajati i do tri ili četiri tjedna', objašnjava Karin.

Osobito teški slučajevi upućuju se na hospitalizaciju, no na sreću, takvih trenutno nema. Hripavac se liječi antibiotskim putem, a osobama u bliskom kontaktu - ne svima, nego isključivo imunološki ugroženima - propisuje se preventivna antibiotska terapija.

Stručnjaci su složni u ocjeni da je ponovno pojavljivanje gotovo iskorijenjene bolesti uzrokovano drastičnim padom cijepljenosti. Premda se zarazni hripavac ciklički pojavljuje svakih tri do pet godina, ove godine njegovo je širenje znatno dinamičnije, posebno kod djece školske dobi. U prijašnjim godinama bilježilo se najviše stotinjak slučajeva u cijeloj državi, a 2016. i 2018. godine preminula je po jedna beba mlađa od dva mjeseca.

Kritična masa

'Masa necijepljenih sada je već kritična, a to najviše ugrožava dojenčad i bebe. Za obuzdavanje zaraze potrebno je imati cijepljenost od 96 posto, a kod nas ona iznosi ispod 86 posto kod dojenčadi, dok je kod djece od pet godina ona pala ispod 72 posto', upozorava Karin.

Cjepivo protiv hripavca dio je obveznog kalendara cijepljenja u Hrvatskoj i prima se u pet doza: tri doze primovakcinacije primaju se u dojenačkoj dobi, a dvije doze revakcinacije u drugoj i petoj godini života. Pad interesa za docjepljivanje po svemu sudeći može se pripisati snažnim antivakserskim pokretom za vrijeme pandemije koronavirusa, a rezultat toga vjerojatno je i manja stopa cijepljenosti kod djece s dvije i pet godina života.

Na razini Hrvatske najmanja stopa cijepljenosti bilježi se u dalmatinskim županijama, prije svega upravo u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, a onda i u Gradu Zagrebu. I najveći broj zaraženih bilježi se u većim urbanim sredinama, što je zbog gušće naseljenosti sasvim očekivano.

Testiranje na hripavac provodi se u zavodima za javno zdravstvo, u ovom splitskom konkretno još od daleke 1923. godine. Brisovi se izuzimaju kako bi se testirala prisutnost svih uzročnika respiratornih bolesti, i virusa i bakterija, no isključivo po uputnici liječnika opće prakse.