PROČEŠLJALI SMO STATISTIKU

Hrvati se tiskaju u kolonama čekajući cjepivo, a kako zapravo stojimo u odnosu na susjede i ostatak svijeta?

23.02.2021 u 18:26

Bionic
Reading

Hrvatska je početkom ovog tjedna ušla u drugu fazu cijepljenja stanovništva protiv koronavirusa. Prolazno vrijeme znatno je sporije od očekivanja krajem prošle godine, kada su se radile narudžbe, zbog poznatih problema s dostavom cjepiva u Europskoj uniji. Ipak, optimizma ne manjka te predsjednik Vlade Andrej Plenković najavljuje da bi do ljeta trebalo biti cijepljeno 70 posto stanovništva

Nešto realniju procjenu dao je u utorak ministar zdravstva Vili Beroš te vjeruje da bismo do ljeta mogli cijepiti 50 posto populacije. Za to će trebati zasukati rukave jer trenutno ne stojimo najbolje. I tu ne govorimo o Izraelu, koji je klasa za sebe što se tiče cijepljenja jer je u tome daleko odmakao od svih, nego i na razini Europske unije, u kojoj su sve mučili isti problemi zbog zastoja u dostavi cjepiva. U posljednja dva tjedna situacija se poboljšala pa se i u Europskoj uniji cijepljenje zahuktava, no neki su krenuli prvom, a drugi su odmah ubacili u petu brzinu.

Prema podacima nacionalnog Stožera civilne zaštite iznesenih na konferenciji za medije u ponedjeljak, Hrvatska je do sada utrošila 166.146 doza cjepiva, a cijepljeno je 108.311 osoba. Za 57.835 osoba cijepljenje je završeno, odnosno primile su obje potrebne doze.

Prema podacima sa stranice ourworldindata.org, najviše stanovnika unutar Europske unije u odnosu na broj stanovnika cijepile su Malta i Danska. I dok se za Maltu očekuje da brzo napreduje jer nema veliku populaciju, Dansku se relativno dobro može usporediti s Hrvatskom jer je u skupini zemalja EU-a koje su nam najbliže po broju stanovnika (Danska ima 5,8, a Hrvatska 4,1 milijun stanovnika). No treba upozoriti na to da statistički podaci nisu posve precizni, ali daju približnu sliku stanja. Uglavnom, Danska je cijepila 496 tisuća ljudi barem jednom dozom, što je znatno više od hrvatskih 166 tisuća.

Od početka pandemije Danska je cijepila 8,57 od 100 ljudi, u usporedbi s 6,9 danih doza u Irskoj, 4,71 u Nizozemskoj ili tek 1,89 u Bugarskoj. U Hrvatskoj, ako gledamo tu statistiku, cijepljeno je 4,05 osoba na 100 stanovnika. Prosjek Europske unije je 6,19 cijepljenih na 100 stanovnika, što znači da smo debelo ispod prosjeka, ali smo iznad svjetskog prosjeka koji iznosi 2,72 na 100 stanovnika.

Prema pisanju Irish Timesa, ključ za brzo cijepljenje u Danskoj je orijentiranje na mRNA cjepiva Pfizera i Moderne, koja sada brže pristižu, te dobra priprema. Većina zemalja EU-a pripremala se za cjepivo AstraZenece, koje je lakše čuvati i koje je jeftinije. Zbog toga su i teže pogođene kada je AstraZeneca najavila da će isporuke cjepiva u EU biti daleko od početnih ciljeva. Iz istih razloga neke su zemlje EU-a odlučile ne kupiti sve doze Pfizera i Moderne koje su im bile ponuđene u okviru sheme EU-a za nabavu cjepiva. Druge države članice koje su uskočile kako bi otkupile neželjena cjepiva sada profitiraju.

Vili Beroš i Krunoslav Capak / Cijepljenje
  • Vili Beroš i Krunoslav Capak / Cijepljenje
  • Vili Beroš i Krunoslav Capak
  • Vili Beroš i Krunoslav Capak / Cijepljenje
  • Vili Beroš i Krunoslav Capak / Cijepljenje
  • Vili Beroš i Krunoslav Capak / Cijepljenje
    +11
Vili Beroš i Krunoslav Capak na masovnom cijepljenju Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Sporije cijepimo i od susjeda. Srbija je trenutna zvijezda procesa vakcinacije iako im se to prema zadnjim podacima s terena još uvijek ne isplaćuje jer bilježe značajan porast zaraženih proteklih dana. Srbija je na 100 stanovnika cijepila 14,5 osoba. U toj je državi do prošlog vikenda dano milijun i 200 doza cjepiva, a oko 420.000 ljudi je u potpunosti cijepljeno. Beograd nije vezan zajedničkom europskom politikom pa je čelništvo vješto iskoristilo prednost takve situacije i nabavilo cjepivo i sa zapada i s istoka. U toj zemlji cijepe s četiri vrste cjepiva - osim zapadnim cjepivima Pfizera i AstraZenece, Srbija štiti populaciju i ruskim Sputnjikom V i kineskim Sinopharmom.

Zanimljivo je i to da je Slovenija, koja ima dvostruko manje stanovnika od Hrvatske, cijepila tek nešto manje ljudi od nas. Do nedjelje je cijepljeno ukupno 144.304 tisuće Slovenaca ili 6,94 na 100 stanovnika.

Kumulativno gledajući, najviše cjepiva do sada je potrošeno u Sjedinjenim Američkim Državama, 63 milijuna, slijedi Kina s 40 milijuna, zemlje Europske unije s 26 milijuna, pa Velika Britanija s 18 milijuna i Indija s 11 milijuna. Spomenimo još da je Brazil potrošio sedam milijuna doza cjepiva, Turska 6,5, Njemačka tek pet, a Francuska 3,7 milijuna doza. Rusija, koja prodaje cjepivo diljem svijeta, cijepila je tek 3,9 milijuna svojih stanovnika.

Ako se te brojke svedu na jednake omjere u odnosu na populaciju, onda je, kao što smo već spomenuli, Izrael neprikosnoven. U toj zemlji cijepljeno je 87 od 100 stanovnika, slijede Sejšeli sa 66 pa Ujedinjeni Arapski Emirati s 56 stanovnika. Velika Britanija pokrila je više od četvrtine populacije s 27 cijepljenih na 100 stanovnika, a Sjedinjene Američke Države pokrile su svakog 19. stanovnika.

Zagreb: Gužva za cijepljenje na punktu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
  • Zagreb: Gužva za cijepljenje na punktu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
  • Zagreb: Gužva za cijepljenje na punktu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
  • Zagreb: Gužva za cijepljenje na punktu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
  • Zagreb: Gužva za cijepljenje na punktu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
  • Zagreb: Gužva za cijepljenje na punktu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
    +2
Zagreb: Gužva za cijepljenje na punktu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL