Prosjek za Hrvatsku je 90, a ni druge zemlje bivše Jugoslavije, izuzev Slovenije, ne mogu se pohvaliti rezultatima.

Karta se temelji na statističkim podacima iz 2007. predstavljenim u radu 'The g-Factor of International Cognitive Ability Comparisons', u kojoj je njemački psiholog prof. dr. Heiner Rindermann s Tehnološkog sveučilišta u Chemnitzu koristio informacije o rezultatima testova inteligencije, ali i uspješnosti učenika na ispitima kao što su PISA (iz više osnovnih predmeta), TIMSS (iz matematike) te PIRLS (iz čitanja) u državama Europe.

U svojem blogu Marian ističe da rezultati koje navodi na karti ne predstavljaju urođenu inteligenciju koja se nasljeđuje genima te da na njih snažno utječu čimbenici poput kvalitetnog obrazovanja i bogatstva država koje sudionicima omogućuje kvalitetnije uvjete testiranja.

U prikazu je korištena normatizacija poznata kao Greenwich IQ, u kojoj je prosjek utvrđen u Engleskoj određen na 100 i uzet kao temelj za izračun ostalih (kliknite na kartu za uvećanje).

Najviši prosjek u Europi imaju Finci s IQ-om 103, a slijede ih Nizozemci, Šveđani, Talijani, Norvežani, Nijemci, Austrijanci itd. Na začelju karte su Albanci sa 83. Za usporedbu, prema nekim studijama (mada ti podaci nisu normirani s ovima na karti), Židovi Aškenazi imaju najvišu prosječnu inteligenciju na svijetu, 115. S druge strane, IQ niži od 70 smatra se mentalnom zaostalošću.

Marian ističe da mu nikako nije bila namjera veličati ili pak ismijavati određene zemlje te da nije unaprijed znao rezultate.

'Samo sam napravio vizualizaciju statističkih podataka na temelju vrlo citiranog znanstvenog rada', piše češki bloger.

'Slaba dostupnost kvalitetnog obrazovanja širom svijeta nikome nije u interesu. Stoga je pravo pitanje koje treba postaviti: Koji je uzrok trendova koje vidimo? Možemo li mi, europsko društvo, pomoći zemljama sa slabijim obrazovnim sustavima?', piše Marian.

Na karti je Kosovo uvršteno kao sastavni dio Srbije, baš kao i Krim Ukrajine, a podataka za Crnu Goru, nažalost, nema.