Hrvati su najveći hipohondri u Europskoj uniji ili je njihovo zdravstveno stanje doista puno lošije od građana drugih članica EU-a
Može se to iščitati iz novog istraživanja Eurobarometra prema kojemu prosječno devet posto građana EU-a svoje zdravstveno stanje ocjenjuje loše ili jako loše, dok isto to misli 27 posto građana Hrvatske (28,3 posto žena i 26,3 posto muškaraca). Istovremeno, 45 posto žena i muškaraca u Hrvatskoj smatra da im je zdravstveno stanje jako dobro ili dobro dok je EU prosjek znatno veći - oko 68 posto, piše Glas Slavonije
Najzdravijima se osjećaju Irci (83 posto) te Grci, Britanci i Ciprani (oko 75 posto), a najbolesnijima, uz Hrvate, Portugalci i Litvanci (21 posto) te Mađari i Latvijci (19 posto).
Da Hrvati trče liječniku za svaku sitnicu priznaje i dr. Monika Jeđud, koordinatorica obiteljske medicine pri osječkom Domu zdravlja.
'Imam ordinaciju s mlađom populacijom u dobi od 18 do 40 godina, koji bi zapravo trebali biti najzdraviji, a ja dnevno imam i 70 pacijenata. Uistinu se za svaku glupost dolazi k liječniku, a to se posebno primijeti u dežurstvima vikendom kada imamo oko 50 pacijenta, a njih najmanje 60 posto uopće nije trebalo dolaziti u ordinaciju jer imaju minorne zdravstvene probleme. Jedan od razloga zbog kojeg Hrvati toliko vole liječnike je vjerojatno i činjenica da je javno zdravstvo iznimno dostupno, pa se može u ordinaciju svaki dan.
Muškarci se u svim zemljama EU-a osjećaju zdravijima od žena, a osobna percepcija zdravlja pogoršava se u starijim dobnim skupinama. Visoko obrazovani ljudi u Hrvatskoj doživljavaju svoje zdravlje kao bolje, a u prosjeku u 28 zemalja EU-a 55 posto stanovništva s obrazovanjem ispod srednjoškolske razine, 72 posto onih sa srednjoškolskim obrazovanjem i 81 posto stanovništva s visokim obrazovanjem percipiraju svoje zdravlje kao dobro ili vrlo dobro. Šezdeset posto građana s najnižim prihodima smatra se zdravima, a taj postotak raste u skladu s prihodima kućanstva.
Zanimljivo je i da nezaposleni smatraju da su bolesniji od zaposlenih. Gledajući osobe u dobi od 16 do 64 godine, 20 posto zaposlenih tvrdi da ima dugogodišnji zdravstveni problem u usporedbi s 27 posto nezaposlenih osoba.
