NIS se računa kao prosječna vrijednost devet komponenti koje pokazuju kvalitetu života i subjektivnu percepciju pojedinih aspekata života, a podaci za srpanj pokazuju najveći pad u procjeni zadovoljstva životnom situacijom za dvije godine, za 2,2 boda, te zadovoljstvu trenutačnom životnom situacijom, za bod.

Tako je indeks procjene zadovoljstva životnom situacijom za dvije godine na mjesečnoj razini smanjen sa 59 na 56,8 bodova, a zadovoljstva trenutačnom životnom situacijom sa 53,7 na 52,7 bodova.

Građani koji su sudjelovali u istraživanju u srpnju su u odnosu na lipanj bili zadovoljniji osobnim razvojem i socijalnom okolinom (rast indeksa za 0,6 bodova), zdravim ponašanjem (0,9 bodova) te posebice radnom (školskom) okolinom (2 boda) i pristupom osnovnim potrebama (2,2 boda).

U prezentaciji rezultata NIS-a za srpanj posebno je obrađena komponenta koja se odnosi na zdravlje, koja pokazuje da se Hrvati u posljednjih pola godine, unatoč krizi, sve bolje fizički osjećaju.

Od početka istraživanja NIS-a, u veljači ove godine, subjektivna procjena zdravlja hrvatskih građana sve je bolja, pa je ta komponenta indeksa najzaslužnija za još uvijek pozitivan opći trend indeksa. NIS se iz mjeseca u mjesec drži iznad 60 bodova, a komponenta zdravlja neprestano raste do preko 82 boda, ističu analitičari.

Svoje zdravlje najbolje su procijenili građani Istre, Gorskog kotara i Primorja te Like, Korduna i Banije. Najlošije mišljenje o vlastitu zdravlju imaju oni koji žive na sjeveru Hrvatske, odnosno u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji. Najmanje su na bolovanju stanovnici Like, Korduna i Banije.

NIS se kontinuirano prati na mjesečnoj bazi na nacionalno reprezentativnom uzorku od 750 građana starijih od 15 godina.