Puljak je kazao kako u Splitu implementiraju neke od uobičajenih strategija, kao što je strategija da dnevno dopuštaju maksimalno dva kruzera i, kad dođu u Split, onda njihove goste disperziraju tako da 30 posto gostiju ode u grad, 30 posto njih ostane na kruzeru, 30 posto se rasprši po mjestima u okolici.

'Vodimo računa i o rješavanju velikih problema. U Splitu smo nedavno prezentirali problem ulaska-izlaska u trajektnu luku i pronašli smo jedno prometno rješenje i sada s ministarstvom radimo na tome da ga u narednim godinama implementiramo', kazao je Puljak za Dnevnik HRT-a.

'Mi moramo pronaći dobar balans između turizma i života ljudi koji žive naročito u starim gradskim jezgrama. Mi smo u Splitu donijeli cijeli niz politika, kao što je, recimo, ograničavanje rada u ugostiteljskim objektima', naglašava. 'Nedavno smo imali sjednicu Gradskog vijeća na kojoj smo donijeli odluku da ograničimo rad noćnih barova u samoj gradskoj jezgri, tj. noćnih klubova. Sada je na ministarstvu da podrži tu našu odluku ili da preuzme odgovornost za neke od nedopuštenih stvari koje se događaju tijekom noći u samoj staroj gradskoj jezgri', poručio je Puljak.

Naglasio je kako na turizam gledaju pozitivno.

'Mislimo da je to pozitivno za grad Split, ali s druge strane ne želimo da to bude jedina industrijska grana i sada razvijamo i druge industrijske grane kao što su visoka tehnologija i sljedeći tjedan otvaramo najveći tehnološki park u Hrvatskoj kako bismo disperzirali našu industriju i usmjerili u neke druge grane', poručuje.

Šibenik je također značajno rastao u turističkom smislu. U posljednjim godinama to donosi i određene rizike od prevelikih gužvi do preskupog stanovanja za lokalno stanovništvo.

Burić: Bogatstvo Šibenika je bogatstvo prostora

Burić naglašava kako Šibenik svoj intenzivni turistički razvoj doživljava u zadnjih desetak godina, usprkos činjenici da je to grad s dva nacionalna parka, dvije UNESCO-ve markice, te kaže da to turisti jako dobro prepoznaju.

'Ono što je blagodat i bogatstvo Šibenika, to je ono što je on imao kao manu praktički do završetka Domovinskog rata - ogromna površina. Naše bogatstvo je bogatstvo prostora i mi smo to uspješno iskoristili i dobrom infrastrukturom mi smo napravili da turisti ne moraju biti u samom centru grada', kazao je Burić.

Dodaje kako problem starih gradskih jezgri nije problem samo Republike Hrvatske, već da je to problem svih onih razvijenih turističkih destinacija koje su tu priču prošle.

'Ono što su nekad bile trgovine, jer nisu postojali trgovački centri, postali su prostori druge namjene, ali naravno prostori koji su isključivo sezonalno orijentirani. Dakle, otvoreni su i rade u onom trenutku kad traje turistički priliv, kad traje sezona. Zamislimo činjenicu da zatvorimo sve trgovačke centre i da kažemo trgovina će se moći odvijati u staroj gradskoj jezgri, imali bi ono što sam ja imao kao gimnazijalac, da niste mogli proći središnjim gradskim trgom. Nije to tako jednostavna priča', poručuje Burić.

Puljak ističe kako su u Splitu u zadnje vrijeme implementirali politiku da stanove koje se prodaju u staroj gradskoj jezgri otkupljuju kao grad, zatim ih preuređuju i počet će ih iznajmljivati građanima koji žele živjeti u staroj gradskoj jezgri. 'Isto tako, poslovni prostori koje mi kao grad imamo, kad ih iznajmljujemo, mi ih iznajmljujemo za one djelatnosti koje oživljavaju život u gradu', poručuje.

Kaže kako država iznajmljivanje poslovnih prostora ne radi u zajednici s gradovima. 'Oni to iznajme bilo kome i na takav način vode, recimo, politiku grada u krivom smjeru i mi bismo zaista željeli da država se decentralizira', poručuje. Dodaje kako u kontekstu gradske jezgre planiraju gradnju stanova za dugoročni najam kako bi problem rasta cijene nekretnina zbog turizma ublažili i omogućili prvenstveno mladim obiteljima da se zadrže u Splitu, ali i nekim drugima da dođu u Split.

Što se tiče Šibenika, Burić ističe kako još ne razmišljaju o ograničavanju kapaciteta u privatnom smještaju.

'Šibeniku nedostaju dodatni hotelski kapaciteti'

'Ono što Šibeniku definitivno nedostaje, to su dodatni hotelski kapaciteti, a i taj problem će biti vrlo uskoro riješen. Ja koristim priliku i da kažem da se u Šibeniku razvija najveća brownfield investicija u Hrvatskoj. Mi smo pri kraju natječajne procedure. Radi se o 220 tisuća kvadratnih metara prostora uz more prema kanjonu rijeke Krke.

Onog trenutka kad to profunkcionira s plažom, s dva hotela, 4-5 zvjezdica, otprilike 400 kreveta, ta funkcija hotelskih gostiju koji ne opterećuju komunalnu infrastrukturu u smislu stanovanja, oni nisu korisnici apartmana koji su ili apartmani u visokogradnji ili su apartmani koji su praktički preuređeni poslovni prostor u samoj jezgri starih gradova, to će donijeti kvalitetu više', poručio je Burić za kraj.