Njegovim izborom za eventualnu bosanskohercegovačku tužbu protiv Hrvatske nastale su nešto povoljnije okolnosti jer se radi o odluci Predsjedništva, a osim Komšića, za to će sasvim sigurno biti član SDA Šefik Džaferović, kojega se smatra trbuhozborcem Bakira Izetbegovića. Ovaj je, naime, proteklih mjeseci također otvoreno najavljivao tužbu.

U formalnom smislu sve će ovisiti o srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku, a treba kazati da se njegov prethodnik Mladen Ivanić konzistentno protivio pokretanju ovakvog spora. U Bosni i Hercegovini su u više navrata usvajane različite odluke i rezolucije upravo na temu Pelješkog mosta, no zbog kompliciranog ustroja države dosad nijedna od njih ne smatra se pravomoćnom, odnosno jedna često pobija drugu.

Samo predsjedništvo države tako je još 2007. godine - kada je u njemu sjedio upravo Željko Komšić - zauzelo stajalište po kojemu se most ne bi smio graditi bez prethodnog definiranja granice između dviju država, a protivljenje gradnji je izrazio i Zastupnički dom - no to je neobvezujući dokument jer ga nije podržao i Dom naroda BiH. Proteklih godina više političara iz stranaka s bošnjačkim predznakom pokušalo je progurati nove odluke u tom tonu, no zaustavljene su ili osporene od hrvatskih stranaka iz BiH.

Prije nešto više od mjesec dana službeno se oglasio i šef Delegacije Europske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark, kazavši da ne vidi ništa sporno u gradnji Pelješkog mosta te da taj projekt ne bi trebalo povezivati s utvrđivanjem granice između dvije države. Ipak, u javnom diskursu u BiH istodobno se raspravlja i o mostu i o pravu te države na slobodan pristup otvorenom moru i o problemu morske granice - a zapaljiva predizborna retorika Željka Komšića zadržala se i nakon izbora, pa je izjavio nešto što se u Bosni i Hercegovini dosad nije moglo čuti.

>> Borac protiv 'BiH tri naroda' s Titovom slikom u uredu: Tko je Željko Komšić, Hrvat kojeg Hrvati nisu birali

'Nećete utvrditi granicu na moru, nećete poštovati sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici. Jer da poštujete taj sporazum, znate preko kojeg mora bi išao taj Pelješki most? Preko bosanskohercegovačkog mora', kazao je Komšić u razgovoru za HRT. Njegova neobična tvrdnja ipak nema osnove ni u jednom dokumentu ili na karti, pa čak ni u varijantama koje bi za Bosnu i Hercegovinu bile najpovoljnije.

'Netočno i potpuno nemoguće'

'To je naprosto netočno i potpuno nemoguće. Sporazum o razgraničenju između Hrvatske i BiH zaključen je 1999. godine u Sarajevu i potpisali su ga Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, a u njemu je precizno određena granica - kako u Stonskom zaljevu tako i na cijelom 1001 kilometru kopnene granice. Konkretno, na moru je to crta sredine jednako udaljena od točaka na hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj obali', kazao je za tportal profesor međunarodnog prava Davorin Rudolf.

'Istina je da ugovor još uvijek nije ratificiran u parlamentima dviju država, ali u njemu stoji potpuno jasan članak da primjena počinje samim potpisivanjem. U tom dijelu on je na snazi, što je između ostalog vidljivo po našim zakonima o ribolovu i kartama ribolovnog mora. Trasa Pelješkog mosta udaljena je od granice najmanje 400 metara', dodaje Rudolf. Sam sporazum Tuđman-Izetbegović on svejedno smatra lošim za Hrvatsku jer su dva otočića, 'rep' poluotoka Klek i jedna hrid, pripali Bosni i Hercegovini.

Usuglašene tehničke karakteristike mosta

Da se Pelješki most pokušava koristiti kao sredstvo ucjene, ovog ljeta neizravno je potvrdio tajnik Ministarstva komunikacija i transporta BiH Igor Pejić, kazavši da treba odvojiti postupak utvrđivanja granice na moru i tehničke karakteristike budućeg mosta. Dok oko prve teme traje natezanje, druga uopće nije sporna. Tehničke karakteristike mosta, naime, usuglašene su još 7. prosinca 2007. godine.

Na zahtjev BiH Hrvatska je tada povećala njegovu visinu na čak 55 metara, a širinu plovnog puta sa 180 na 200 metara, što u praksi znači da bi u Neum teoretski mogli uplovljavati i znatno veći brodovi nego što je zbog dubine mora fizički moguće.