Već dvadeset i osam godina 1. prosinca se u svijetu i Hrvatskoj obilježava Svjetski dan AIDS-a, kojem je cilj podizanje svijesti o HIV/AIDS-u, o rizicima i mjerama zaštite, važnosti prevencije, ranog dijagnosticiranja i liječenja, kao i potrebi solidarnosti prema oboljelima, te smanjenju stigme i diskriminacije kojima su izloženi.
Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je ove godine zabilježeno 80-ak novih slučajeva HIV infekcije i AIDS-a, čime se nastavlja trend blagog porasta pojavnosti te bolesti, ali je Hrvatska sa stopom od 21 oboljelog na milijun stanovnika i dalje među zemljama s niskom učestalošću HIV infekcije.
Zadnjih se godina prosječno godišnje dijagnosticira 90-ak novooboljelih.
Od prvog slučaja HIV/AIDS-a u Hrvatskoj 1985. godine, do kraja 2015. godine ukupno je zabilježen 1321 slučaj infekcije, a među njima je 458 osoba razvilo AIDS. U istom razdoblju od posljedica AIDS-a umrla je 201 osoba.
Većina se zarazila prijenosom virusa spolnim putem, no zadnjih je godina zamjetan porast novodijagnosticiranih među muškarcima koji prakticiraju spolni odnos s osobama istog ili oba spola. Njihov udio je sve veći, a slična je situacija i u zemljama EU-a.
U svijetu je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u 2015. godini s HIV infekcijom živjelo 36,7 milijuna ljudi, od čega je bilo 2,1 milijuna novih slučajeva zaraze. Od posljedica AIDS-a umrlo je 1,1 milijun ljudi.
U zemljama EU-a godišnje se dijagnosticira oko 30.000 novozaraženih, pa su HIV infekcija i AIDS i dalje od javnozdravstvenog značaja u svijetu i Europi.
Virus HIV-a spada u spolno i krvlju prenosive infekcije, napada imunološki sustav i uzrokuje cjeloživotnu kroničnu bolest koja najčešće dugi niz godina nema simptoma.
Virus se prenosi nezaštićenim spolnim odnosom, krvlju (najčešće dijeljenjem igala i šprica kod ubrizgavanja droga), te sa zaražene majke na dijete.
Liječenje zaustavlja napredovanje bolesti i razvoj AIDS-a, koji je krajnji stadij HIV infekcije, a nastaje uslijed uništenja imunološkog sustava, kada se javljaju različite bolesti zbog smanjenog imuniteta.
Jedini način otkrivanja i dijagnosticiranja infekcije HIV-om je testiranje, koje je u Hrvatskoj anonimno i besplatno, a može se obaviti u zdravstvenim ustanovama (mreža centara zavoda za javno zdravstvo,HZJZ, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević) i pojedinim udrugama.
Hrvatska udruga za HIV i ove će godine 1. prosinca u šatoru na Cvjetnom trgu građanima besplatno dijeliti edukativne letke i brošure o HIV/AIDS-u i spolnom zdravlju.
Zainteresirani će se moći savjetovati sa stručnjacima, a mladi educirati o odgovornom spolnom ponašanju i očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući interaktivne edukacije putem kvizova znanja koristeći mobilnu aplikaciju Spolno zdravlje.
U povodu Svjetskog dana AIDS-a u Klinici za Infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u petak, 2. prosinca, održat će se stručni simpozij na kojem će biti predstavljene aktivnosti i rezultati u otkrivanju i liječenju HIV/AIDS-a, dok će se u Domu sportova održati Pozitivan koncert na kojem će nastupiti
Bajaga & Instruktori, Josipa Lisac, Rundek Cargo Trio i Luce.
Svaki sedmi Europljanin ne zna da je zaražen HIV-om
Svaki sedmi Europljani zaražen HIV-om nije svjestan toga da je inficiran virusom, priopćile su u utorak EU i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), ističući da je u 2015. godini zabilježen rekordan broj novih slučajeva zaraze HIV-om u EU-u.
"HIV i AIDS i dalje su iznimno ozbiljan problem u Europi... Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) procjenjuju da svaka sedma osoba nije ni svjesna činjenice da je nositelj tog opasnog virusa što je vrlo zabrinjavajuće", kazao je povjerenik EU-a za zdravstvo Vytenis Andriukaitis u izvješću objavljenom dva dana prije obilježavanja Svjetskoga dana borbe protiv AIDS-a 1. prosinca.
"Osobe koje ne znaju da su zaražene ne mogu se ni liječiti, a usto mogu nastaviti prenositi virus drugima", upozorio je Andriukaitis.
Podatak ECDC-a se temelji na informacijama prikupljenim u 28 zemalja članica EU-a te u Islandu, Liechteinsteinu i u Norveškoj.
Gotovo polovina slučajeva AIDS-a u spomenutim zemljama ili oko 47 posto, dijagnosticira se u kasnoj fazi, stoji u priopćenju ECDC-a te se procjenjuje da su prosječno potrebne gotovo četiri godine prije nego što se infekcija HIV-om dijagnosticira i evidentira.
Najčešći način prijenosa virusa u spomenutoj 31. zemlji još uvijek je nezaštićen spolni odnos među muškarcima te je odgovoran za 42 posto dijagnosticiranih infekcija. U toj grupi evidentirano je značajno povećanje infekcija u posljednjih nekoliko godina. Kada je o heteroseksualnim spolnim odnosima i zarazi HIV-om riječ, na njih otpada 32 posto dijagnosticiranih slučajeva zaraze, a četiri posto osoba zarazi se drogiranjem odnosno prljavim iglama.
U Europi je 2015. registriran najveći broj novih slučajeva zaraze HIV-om u samo godinu dana. Tijekom 2014. u europskim zemljama evidentirane su 142.000 zaraženih, a prošle godine 153.407 slučajeva, podaci su WHO-a.
I brojke iz 2014. bile su rekordne u odnosu na prethodne godine, s obzirom na velik broj zaraženih u Rusiji i među imigrantima.
Gotovo 80 posto slučajeva HIV-a zabilježenih tijekom 2015. evidentirano je u zemljama istočne Europe, 18 posto u zemljama zapadne Europe i tri posto u središnjoj Europi.
Rusija, u kojoj je HIV još uvijek tabu tema, odgovorna je za 64 posto svih novozabilježenih slučajeva zaraze u europskoj regiji i za 81 posto slučajeva u istočnoj Europi. U tom dijelu Europe heteroseksualni odnos najčešći je način prijenosa virusa.
Ostale zemlje s visokom stopom novih slučajeva tijekom prošle godine bile su Ukrajina, Bjelorusija, Estonija, Moldavija, Latvija i Gruzija.
"Unatoč velikim naporima, HIV je i dalje najveći zdravstveni problem u Europi, osobito u njezinu istočnom dijelu", rekla je regionalna ravnateljica WHO-a za Europu Zsuzsanna Jakab.
Pozvala je zemlje članice na primjenu novoga akcijskog plana iz rujna, koji se odnosi na jednostavniji pristup testiranju i na preventivne metode budući da je to jedini način da se spriječi širenje ovoga opasnog virusa.
