Predsjednica Saborskog odbora za okoliš Marijana Petir i zamjenica Mirela Holy kažu da inicijativa već ima istomišljenike u političkim krugovima u Mađarskoj i Austriji. Tportalu su objasnile kako planiraju ostvariti ovaj plan kojim se izravno suprotstavljaju multinacionalnim korporacijama koje proizvode i prodaju genetski modificirane životinje, biljke i mikroorganizme.

'Svjesni smo da nije dovoljno zabraniti, preciznije rečeno, onemogućiti sjetvu GMO sjemena kod nas, ako će to biti dozvoljeno u susjednim državama. Vjetar i kukci koji raznose polen ne znaju što je 'GMO free', a što nije. Stoga smo odlučili krenuti u lobiranje kod naših susjeda da i oni stvore mehanizme kako bi se i kod njih onemogućilo ispuštanje živih GMO-a u okoliš', rekla je Petir

Mirela Holy kaže da se u pozadini ove inicijative nalazi pritisak parlamenata na vlade da izrade restriktivnije zakone prema GMO-ima, posebice u dijelu koji se tiče ispuštanja živih GMO-a u okoliš i prirodu.

'Kako bismo kao relativno mala i ne pretjerano utjecajna država zaštitili svoju prirodu i okoliš, a posebice našu biološku raznolikost od opasnosti, koju monokulture GMO-a bez ikakve sumnje predstavljaju, možemo dodatno postrožiti i zakomplicirati procedure ishođenja dozvola za ispuštanje živih GMO-a u okoliš u domaćem zakonodavstvu, financijski i stručno osnažiti laboratorij za detekciju GMO-a.

Uz to realizacijom mreže tzv. zelenih kioska trebamo napokon povezati ekološku poljoprivredu s organiziranom distribucijom i prodajom zdrave, organski uzgojene hrane', ocjenjuje Holy

Benedek očekuje potporu mađarskih političara

Predsjednik mađarskog parlamentarnog odbora za okoliš Benedek Javor na sastanku je pohvalio hrvatsku inicijativu, ali ne beskompromisno. Mađarski zakon omogućava koegzistenciju GMO-a s konvencionalnom poljoprivredom pa bi jasna podrška bila svojevrsno nepoštivanje njihovog zakona. Javor je zato rekao da će se prvo konzultirati s čelnim ljudima mađarskog parlamenta.

Prema našem Zakonu o GMO-ima njihovo unošenje u okoliš dopušteno je pod određenim uvjetima, a za pojedine postupke nadležni su Ministarstvo kulture, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti i Državni inspektorat. Primjerice, tko želi namjerno uvesti GMO-e ili proizvod koji ih sadrži mora dobiti dozvolu Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture.

Sredinom godine Ministarstvo kulture i Ministarstvo zdravstva izvijestili su da nema izdanih odobrenja za unos GMO-a u okoliš ili njihov promet na tržištu, što bi značilo da GMO-a u Hrvatskoj nema. Prisjetivši se slučaja kada je 2004. godine tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang smijenio voditelja laboratorija za otkrivanje GMO-a Josipa Milasa jer je ovaj objavio da određene namirnice u trgovinama sadrže GMO, Holy je skeptična na ove tvrdnje.

'Ne vjerujem da na policama hrvatskih trgovina nema proizvoda koji sadrže GM sastojke u omjeru većem od 0,9 posto. Vjerujem da prema nadležnom Ministarstvu kulture nije išao nijedan zahtjev za odobrenje ispuštanja živih GMO-a u okoliš jer je gotovo pa sto posto sigurno da bi takav zahtjev bio odbijen zbog vrlo negativnog raspoloženja javnosti prema mogućnosti ispuštanja živih GMO-a u okoliš i prirodu.

Svakako su nam potrebna dodatna ulaganja i u laboratorij i u stručnjake. Slučaj dr. Milasa potvrđuje tezu da u Hrvatskoj pod HDZ-om i partnerima nije pametno govoriti istinu i biti tzv. 'zviždač' jer ćete sigurno izgubiti posao i postati predmetom javnog, medijskog i profesionalnog omalovažavanja. Zbog svega toga se bojim da današnji laboratorij i stručnjaci koji rade u njemu žive u atmosferi koja nije profesionalno stimulativna i da sigurno jako paze kakve će podatke prezentirati javnosti', ustvrdila je Holy

GMO-i opasni za normalne organizme

'Slučajevi onečišćenja kultura iz konvencionalnog i organskog uzgoja peludom s polja zasijanih GM usjevima u drugim zemljama pokazali da je suživot tih različitih koncepata poljoprivrede u praksi teško provediv.

Moguće su ekonomske štete jer organski uzgojene kulture koje na tržištu postižu daleko više cijene nego genetski modificirane, ukoliko dođe do oprašivanja s polja zasijanih GM biljkama, gube na vrijednosti.

Stoga je moj stav da u maloj zemlji kao što je Hrvatska koja svoj razvoj zbog relativno očuvanog okoliša i iznimnih prirodnih ljepota može temeljiti na spoju turizma i zdrave hrane, sijanje GM kultura nije samo nepotrebno već predstavlja prijetnju toj šansi', poručila je Petir

Europska unija unošenje GMO-a u okoliš regulirala je direktivama iz 2004. godine po kojima je obavezno prethodno dopuštenje, a svaka zemlja na svom području može donijeti zabranu za određeni GMO. Australska vlada do sada je odobrila upotrebu tri proizvoda od GM uljarica, 15 od GM kukuruza, osam od GM pamuka, jedan od GM lucerne, tri od GM krumpira, dva od GM šećerne repe i četiri od GM soje.