Josipović je rekao da je pitanje povlačenja tih tužbi pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu problem koji trebaju rješavati dvije vlade, ali je dodao kako nema sumnje da one opterećuju odnose dviju zemalja.

'Do neke mjere obje su zemlje taoci tih tužbi, koje su relikt vremena nekih drugačijih odnosa Hrvatske i Srbije i nekih drugih političkih protagonista u objema zemljama. Moje je stajalište da su tužbe nepotrebne ukoliko bismo došli do dogovora kojima bi se otklonili razlozi njihova postojanja', rekao je Josipović, naglasivši da tema povlačenja tužbi neće biti na dnevnom redu predstojećeg službena posjeta Borisa Tadića Zagrebu.

Srbijanski predsjednik je u razgovoru za 'Večernje novosti' od petka izjavio da je Srbija spremna povući svoju tužbu. 'Srbija je spremna za taj čin. Ali, za njega je potrebno dvoje. U ovom trenutku nisam siguran da je Hrvatska spremna. U svakom slučaju, EU podržava povlačenje tužbi, ali naglašavam da povlačenje tužbi ne znači odustajanje od kažnjavanja zločinaca. Naprotiv, krivci trebaju odgovarati u redovnom sudskom postupku', rekao je Tadić.

Josipović je u razgovoru za 'Dnevnik' rekao da Hrvatska i Srbija imaju više otvorenih pitanja, poput granica, problema nestalih, povratka otetog kulturnog blaga, pitanja sukcesije, povratka izbjeglica. No, bez obzira na te probleme, Josipović smatra da nema razloga zbog kojih bi ponovno došlo do zahlađenja odnosa dviju zemalja.

'Uvjeren sam da smo došli do razine odnosa kada niz otvorenih pitanja, koja su odreda uzrokovana neurednim, krvavim raspadom zajedničke države, možemo rješavati u dobroj vjeri i na obostranu korist naših građana. Pritom mislim u prvom redu na pitanje nestalih na obje strane. Poslije nedavnog događaja u Vukovaru, držim da su postavljeni temelji da se to pitanje više ne tretira kao političko, nego prvenstveno humanitarno pitanje. Isto vrijedi i za pitanje povratka, odnosno zbrinjavanja srpskih izbjeglica iz Hrvatske', rekao u Josipović razgovoru za novosadski list.

'Neka od tih

pitanja nisu laka. Ali, ova generacija političara ne smije ih ostaviti sljedećoj. Naša je dužnost da ih riješimo', naglasio je hrvatski predsjednik. U tom kontekstu predstojeći dolazak predsjednika Srbije u Zagreb, koncem mjeseca, planiran je kao službeni posjet 'tijekom kojeg ćemo zajednički potražiti nove puteve suradnje, posebno u području ekonomije, a razgovarat ćemo i o drugim pitanjima vezanim za naše bilateralne odnose'.

Upitan za pitanje razgraničenja na Dunavu, Josipović je rekao da bi to dvije države trebale same riješiti, ali 'ocijenimo li kroz ozbiljne pokušaje da nemamo snage, hrabrosti ili mudrosti da to riješimo među sobom, tada je logično da pristupimo onim sredstvima koje nam na raspolaganje stavlja međunarodno pravo, na primjer arbitraža pred Međunarodnim sudom pravde'.

Na pitanje novinara 'Dnevnika' hoće li akcija 'Oluja' ostati kamen spoticanja u odnosima Hrvatske i Srbije, Josipović je rekao da je 'Oluja' bila završna akcija obrambenog rata s čvrstim uporištem u međunarodnom pravu.

'Naravno, svjesni smo da su počinjeni i zločini koje nedvosmisleno osuđujemo', rekao je Josipović i dodao kako je jasno da će uvijek ostati određene razlike u interpretaciji prošlih događaja i 'to samo po sebi nije problematično'. 'Postalo bi problematično kad bi to vodilo daljnjem nasilju i sukobima, ili kad bi bilo protivno civilizacijskim standardima. Ali ne vidim zašto bi različita tumačenja prošlih događaja morala biti nepremostiva zapreka u međudržavnim odnosima, sve dok svi polazimo od sućuti sa žrtvama nasilja, te od politike mira. Ne smijemo biti zarobljenici prošlih događaja, a još manje oni smiju biti izvor novih sukobljavanja', rekao je Josipović.