Stanje s korupcijom unutar MORH-a i Hrvatske vojske nipošto nije bajno, ali Hrvatska ipak ulazi u 'gornji dom' svjetskih država po kriteriju suzbijanja korupcije u vojsci. Štoviše, po stanju u obrambenom sektoru Hrvatska je bliža najrazvijenijim zemljama svijeta negoli je to po općem indeksu korupcije, gdje se kreće oko globalnog prosjeka – zaključak je hrvatskog ogranka Transparency Internationala
Na današnjoj konferenciji u svom zagrebačkom uredu Transparency International predstavio je rezultate istraživanja koje je ta nevladina organizacija provela u 82 zemlje svijeta. Promatrane države obuhvaćaju 94 posto svjetske vojne potrošnje (1.600 milijardi dolara u 2011. godini). Ovisno o stupnju korupcije, rangirane su u šest skupina - od A (vrlo mali rizik korupcije) do F (kritičan rizik od korupcije).
Hrvatska se našla u skupini C (umjereni rizik), zajedno sa zemljama poput Italije, Francuske, Slovačke, Češke i, zanimljivo, Kolumbije.
Razred niže, u D+- (umjereno visok rizik od korupcije) postavljene su susjedne Srbija i Bosna i Hercegovina.
U elitnoj skupini A našle su se samo Australija i Njemačka, dok je ratno najaktivnija svjetska sila SAD stavljena u razred B (mali rizik).
Kao najkritičniji sektor za korupciju unutar hrvatskog obrambenog sustava navedene su vojne operacije (misije HV-a po kriznim žarištima u svijetu) i pogotovo javne nabave. Prema indeksu koji je odredio britanski Transparency International, otpornost hrvatskog sustava u sferi javnih nabava je samo 31 posto. Premda su vojni sustavi tradicionalno među najzatvorenijima unutar gotovo svake države, upadljivo je da u Hrvatskoj nabavke za obrambeni sektor idu preko javnih natječaja u najviše 10 posto slučajeva.
'Kad se dogovaraju poslovi poput kupovine oklopnih vozila, ophodnih brodova ili u budućnosti aviona, Ministarstvo obrane se tretira kao tehnički servis, a odluke se donose na puno višim razinama – bilo da su to neka međuresorna povjerenstva, ili pak ono famozno Vijeće obrane koje se zapravo ne sastaje već godinama', upozorio je vojni analitičar Igor Tabak, kojeg je Transparency International doveo da prikazane brojke stavi u kontekst.
Tabak je relativno dobro stanje (Hrvatska je svrstana u 30 posto zemalja s nižim rizicima korupcije) objasnio i činjenicom da je proteklih godina Hrvatska malo kupovala oružje i vojnu opremu - posebno u inozemstvu, pa vjerojatno i nije bilo prilika za izrazito velike malverzacije. No s druge strane, MORH je tek od lani počeo nešto jasnije informirati javnost čak i o malim nabavama. Tabak je upozorio da je važan dio hrvatske vojne opreme nabavljen u švercu i mimo embarga tijekom ratnih 90-ih, a da se kasnije način poslovanja promijenio 'samo formalno'. No sudski postupci (afera 'Patria', afera 'kamioni'...) trebali bi, prema Tabaku, učiniti da poslovanje MORH-a u budućnosti bude razvidnije.
U sektoru financija Tabak je kao problem naglasio 'crnu točku' u tajnim dijelovima vojnog proračuna, pretpostavljajući da se radi o netransparentnim troškovima vojno-obavještajnih agencija.
Autor ovog istraživanja britanski je ogranak Transparency Internationala. Prema riječima voditelja hrvatskog istraživačkog tima Zorislava Antuna Petrovića, univerzalni indeks i kriterije sastavili su umirovljeni časnici britanske vojske.
