Austrijski socijaldemokrat, dugogodišnji europski zastupnik i današnji predsjednik Saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Hannes Swoboda sudjelovao je na skupu o budućnosti Europske unije u Splitu, a usput je dao otvorenu podršku SDP-u uoči lokalnih izbora. Donedavni izvjestitelj EP-a o procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji za tportal je progovorio o svojim očekivanjima nakon dovršetka ovog procesa, kao i o stanju u hrvatskom susjedstvu te budućnosti samog EU-a
'Organiziramo seriju događanja po cijeloj Europi jer želimo s građanima, a posebno mladima, raspraviti kako našoj zajednici udahnuti novi život, novu dušu, novo tijelo... Kako god hoćete. Znamo da su razočarani zbog nekih neuspjeha proteklih godina i mislimo da je važno ne samo uvjeravati ih da će sve biti u redu, nego i čuti što zbilja misle. Da, nepovjerenje i skepticizam su veliki, čak i u novim članicama Europske unije kao što je Hrvatska.'
U kojoj je odaziv na europske izbore bio mizerno nizak?
Da. Moramo biti iskreni i kazati da nije lako. Kad se u jednoj točci sastanu nepovjerenje prema politici općenito, prema političkim elitama i prema Europskoj uniji, na izborima dobijete odaziv od dvadesetak posto. Ali moram kazati da to nije problem samo europskih izbora: čak i na visoko personaliziranim izborima poput onih za gradonačelnike u Njemačkoj odaziv je također jako loš. Upravo sam negdje pročitao da je jedna osoba došla na čelo grada sa samo 2,6 posto glasova svih građana.
U Hrvatskoj se stječe dojam da je i sama Europska unija znatno bliža elitama, posebno bankarima i financijskom sektoru, nego samim građanima.
Ako ljudima ne objašnjavate, oni će vidjeti samo hrpe novca koje se transferiraju bankama. Ali novac im je otišao kako bi se spriječio kolaps cijelog sustava. Da, postojali su i neki bolji mehanizmi da se to ne bi dogodilo, ali sprečavanje propasti bio je osnovni razlog.
Upravo zato nam danas treba 'bankarska unija', sustav koji će na europskom nivou obavljati nadzor svih banaka i spriječiti izbijanje nove krize zbog koje bismo ponovno trošili novac na sanaciju.
Ali banke u Hrvatskoj, recimo, stoje jako dobro, pa je država svejedno u dubokoj recesiji. Kako to komentirate?
Da, znam da su u dobroj situaciji, ali nikada se ne može pouzdano znati što se sve može dogoditi. I banke u Španjolskoj su stajale jako dobro pa je svejedno nastupila kriza, zar ne? A i situacija oko Hypo banke također je bila katastrofalna, zar ne?
Dakle, uvjeren sam da moramo jako puno poraditi na regulaciji tog sektora. Ali, da, slažem se, otvaranje novih radnih mjesta mora biti apsolutni prioritet i svi trebamo pokušati pozvati i mlađe generacije da se ohrabre u biznisu i poduzetništvu, da i na taj način smanjujemo nezaposlenost...
Bili ste izvjestitelj Europskog parlamenta tijekom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i posao je sada došao do kraja. Ili gotovo do kraja, jer nedostaje još ratifikacija u Njemačkoj?
Proces ratifikacije je dugačak i jako birokratiziran, ali siguran sam da će biti dovršen jer nema apsolutno nikakvih političkih prepreka.
Koliko se Hrvatska, prema vašem mišljenju, promijenila od početka tog procesa?
Jako puno. Sama država ima puno veći kapacitet, pravosuđe se poboljšava, raste svijest o korupciji i traje borba protiv nje, koja ionako nikada ne završava... Ovo danas je potpuno drugačija Hrvatska. Sjetit ćemo se da je ne tako davno na neki način prevladavao snažni nacionalizam, pogotovo u Tuđmanovo doba. Naravno, svi ti ljudi i danas postoje, vidjeli smo da je 'najnacionalističkija' kandidatkinja dobila najviše glasova na desnici, ali smatram da je unatoč tome država demokratski u jako dobroj formi. Eto, čak i taj rezultat pokazuje nekakav oblik protesta...
Kako vidite Hrvatsku nakon ulaska u EU?
U gospodarskom smislu može se imati stav da je turizam jako dobra baza, ali on nije dovoljan za snažniji razvoj. Više pažnje mora se posvetiti industriji, malom i srednjem poduzetništvu, tržištu novih ideja. Veliku ulogu trebaju odigrati mladi i kreativni ljudi.
U političkom smislu očekujem da će se čuti glas Hrvatske u Europskoj uniji. Nikada se ne smije prihvatiti to da dominiraju samo veliki ili samo jedna zemlja - pa bila to i Njemačka. Male države trebaju biti još aktivnije i nadam se da će i Hrvatska jasno dati do znanja da - iako je najmlađa u tom društvu - ima potpuno pravo na vlastito mišljenje.
U Europi općenito postoji prilično vidljiva podjela između bogatog sjevera i siromašnog juga - kako to prevladati? Gdje vidite Hrvatsku?
Da, države na jugu moraju provesti reforme, ali i one na sjeveru moraju prihvatiti da je jug puno više od stereotipa o suncu, moru i lijenim ljudima. Treba nam puno više međusobnog razumijevanja. Hrvatska, barem po meni, ne spada ni u jednu od tih kategorija: da, jest siromašna u europskim okvirima i ima ekonomskih problema, ali ima i jako dobar sustav i institucije, iako je tek nedavno postala nezavisna i moderna država. Ako ih nastavi razvijati, siguran sam da je njena budućnost jako, jako dobra.
U okvirima ovog dijela Europe Hrvatska na neki način predstavlja taj 'razvijeni sjever'?
Da, Hrvatska je definitivno pretekla sve. Što se tiče Srbije, nadam se da će nakon posljednjih odluka o Kosovu čak i nacionalisti shvatiti da nema smisla živjeti u prošlosti. Pa, čak i deklaracija o Srebrenici bila je korak naprijed, iako nije bila najbolja moguća.
Plaća li Srbija konačno cijenu svih ratova?
Naravno, mora se suočiti s njihovim posljedicama. Vidimo da posljedice rata na Kosovu na neki način dolaze na naplatu, ali znamo da se situacija ne može promijeniti u jednom danu - vidjeli ste reakcije Srba s Kosova... Uglavnom, nadam se da je ovo i konačan kraj svih besplodnih i besmislenih rasprava koje se vode oko statusa Republike Srpske. Da, Hrvatska je danas lider i napravila je puno reformi koje tek čekaju Srbiju, ali vjerujem da joj u budućnosti može pomoći i da će se između dvije zemlje možda dogoditi blisko savezništvo, suradnja koja će koristiti i njima i cijeloj regiji.
A Bosna i Hercegovina? To je još uvijek potpuno nefunkcionalna država?
Nažalost, da, to je država koja ne funkcionira. Neki narodi nisu potpuno uvjereni da se Bosna i Hercegovina treba integrirati, a Bošnjaci ponekad nimalo ne olakšavaju stvari...
U toj zemlji, čini se, sadašnje stanje nikome ne odgovara: Srbi bi se najradije odcijepili, Bošnjaci naginju unitarnoj državi, Hrvati se žale na neravnopravnost... Kako riješiti taj problem? Postoji li potreba za novim Daytonom?
Što se tiče Hrvata, oni moraju naći način na koji riješiti svoje probleme unutar države Bosne i Hercegovine. Možda bi zajedno sa Srbima trebali pronaći zajedničke pozicije o tome kakav je položaj nebošnjaka, pa potom pregovarati s Bošnjacima? To bi možda mogao biti korak naprijed.
A ako Hrvatska i Srbija pronađu način za svoju suradnju, što sam maloprije spomenuo, pa i ako postignu konsenzus oko Bosne i Hercegovine i ponude ga Bošnjacima koji smatraju da je unitarna država jedino rješenje - pa, i to bi mogao biti korak naprijed. Dogovor, a ne nametnuto rješenje izvana.
Savez između Zagreba i Beograda mogao bi biti ključan.
