Iako je internet pospješio prodor liberalne demokracije na veći dio svijeta otvarajući prostor za slobodnu misao, pokazao se i kao jednako dobra platforma za podrivanje demokracije. S jedne strane dakle imamo demokratizaciju javne rasprave, a s druge informacijski poremećaj u kojem se ne može razlikovati vjerodostojna od nevjerodostojne informacije.

Unatoč tome što su dezinformacije i dezinformacijske kampanje već pokazale svoju moć tijekom 20. stoljeća, zbog ograničenog dosega tehnologije nisu mogle činiti toliku štetu, u tako kratkom vremenu i s tako malo resursa kao danas.

Društvene mreže pokazale su se kao njihovo najplodonosnije stanište, a crveni alarm diljem svijeta upalio se nakon Brexita i pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u. U svoj svojoj raskoši dezinformacije su se pak pokazale tijekom pandemije covida. Rezultat su veće nepovjerenje u institucije i tradicionalne medije, ali i relativizacija znanosti.

Kao odgovor na to posljednjih se godina povećao broj fact-checkera, mahom neovisnih organizacija ili pak projekata neprofitnih udruga i organizacija diljem svijeta.

'Takvo okruženje potiče nepovjerenje građana u tradicionalne medije i druge institucije, a istodobno svjedočimo i globalnom trendu pada kvalitete novinarstva i nemogućnosti medija da adekvatno i dovoljno brzo odgovore na tehnološke promjene i dezinformacijske izazove. Upravo takve okolnosti nameću potrebu za specijaliziranim organizacijama za provjeru točnosti informacija - fact-checkerima', kazao nam je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije za elektroničke medije (AEM), dodajući kako je potrebna sustavna strategija jer su dezinformacijski sustavi koji djeluju na društvenim mrežama vrlo otporni.

Kako će izgledati borba protiv dezinformacija u Hrvatskoj?

Hrvatska je koncem prošle godine najavila ulazak u ring protiv dezinformacija. I dok druge zemlje imaju pojedinačne fact-checking organizacije nerijetko umrežene na međunarodnoj razini (kao što je Faktograf kod nas), AEM je zajedno s Ministarstvom kulture pokrenula svojevrsni pilot-projekt u EU-u – jedina smo zemlja koja je u sklopu Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO) povukla sredstva za uspostavljanje cijelog sustava provjere točnosti informacija. Tako je za jačanje otpornosti našeg društva na dezinformacije osigurano oko šest milijuna eura.

'Osnovna ideja projekta prije svega je prevencija, edukacija i suzbijanje dezinformacija, odnosno smanjenje količine dezinformacija u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama. AEM u projektu nastupa kao onaj koji zajedno s Ministarstvom kulture i medija provodi projekt i nema u njemu regulatornu ulogu', kaže Tomljenović, a njihova bi se pomoć trebala ogledati i u organizaciji edukacija, kao i razvoju tehnoloških programa koji mogu pomoći u provjeri točnosti informacija.

Zasad je odabrano 12 projekata fact-checkinga kojima će se dodijeliti sredstva u sklopu Uspostave sustava provjere točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru i medijima, a drugi javni poziv slijedi u rujnu. Svi oni će biti okupljeni na suradničkoj platformi, kojoj je cilj razmjena podataka, znanja i alata za računalu provjeru informacija, a na njoj bi se trebale i objavljivati 'raskrinkane informacije'.

Od rodnih pa sve do vjerskih dezinformacija

Svaki od odabranih fact-chekera bavit će se svojom temom, pa ćemo tako imati fact-checkere za klimatske promjene, ravnopravnost spolova, za turizam, kulturu, energiju, tehnologiju i računarstvo, one specijalizirane za vjerske teme, populaciju mladih, javno i zajedničko dobro i informacije u vezi s povijesnim, kulturnim i društvenim temama 19. i 20. stoljeća, ali i za Domovinski rat.

Provjeru točnosti informacija na određenom tematskom području će pak raditi stručnjaci specijalizirani za to područje. Fakulteti i znanstvene institucije nositelji su sedam odabranih projekata, dok su pet projekata koji su prošli na Javnom pozivu prijavile udruge civilnog društva, od kojih većina za partnere ima fakultete i sveučilišta.

Tomljenović vjeruje da će to biti dobro polazište za profesionalnu provjeru informacija, utemeljenu i na znanosti.

Ipak, dodaje da fact-checking organizacije ne bi trebale biti konkurencija medijima, niti se postavljati iznad njih. 'Za uspješnu borbu protiv dezinformacija nužna je suradnja svih dionika, pri čemu medije treba poticati na suradnju i na jačanje kvalitetnog novinarstva utemeljenog na činjenicama', ističe Tomljenović. Važan segment projekta je tako i edukacija medijskih djelatnika i fact-checkera , kao i sustavna edukacija odnosno osnaživanje građana vještinama medijske pismenosti.

Tko će 'čekirati' fact-checkere?

No i fact-checkeri lako mogu upasti u zamku nepristranosti. Provjeravanjem informacija koje pristižu samo s jedne strane, javnost se može navoditi na krivi zaključak da je druga strana bezgrešna. Stoga će svi fact-checkeri morati potpisati načela rada, utemeljena na principima koja su definirale najuglednije svjetske fact-checking organizacije, odnosno mreže provjeravatelja informacija, poput International Fact Checking Networka (IFCN) i Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO).

'To prije svega uključuje neovisnost, i to političku i ekonomsku, transparentnost, političku i drugu nepristranost i nezavisnost, relevantnost, pravo na korekciju pogreške i objavu ispravka, nepostojanje sukoba interesa', objašnjava Tomljenović, dodavši kako će se provjeravati pridržavaju li se odabrani projekti potpisanih načela. A Vijeće za elektroničke medije će u određenim situacijama djelovati u skladu sa svojim zakonskim ovlastima.

O cenzuri, kaže Tomljenović, dakle neće biti ni govora jer onemogućavanje dezinformacije koje primjerice ugrožavaju javno zdravlje ili nacionalnu sigurnost nipošto nije cenzura. Demokratizaciji sustava provjere pridonosi i činjenica da je ovaj projekt decentraliziran te potiče stvaranje većeg broja organizacija za detekciju pogrešnih informacija i dezinformacija, ali i znanstvena podrška.

Važno je pritom naglasiti da AEM, niti ijedno drugo javno tijelo, ni na koji način neće sudjelovati u procesu provjere točnosti informacija, ali ni da sredstva iz NPOO-a za fact-checking nisu i neće moći dobiti mediji koji u svojoj vlasničkoj strukturi imaju tijela javne vlasti, odnosno tijela lokalne uprave, niti će moći biti partneri na projektima.

Kako će se provjeravati dezinformacije u turizmu?

Provjerili smo i kako će provjera točnosti informacija izgledati u praksi. Sveučilište Vern' jedan je od nositelja projekata fact-checkinga koji je dobio sredstva NPOO-a, a koji će u suradnji Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI) provjeravati informacije iz područja turizma – od lažnih informacija o cijenama, neistinitih tvrdnji o ponudi turističkih atrakcija ili aktivnosti do dezinformacija o zdravstvenom stanju na određenom području ili neovlaštenog i nepravilnog korištenja tuđih fotografija i opisa za promociju određene destinacije.

Rektor Sveučilišta Vern, Vlatko Cvrtila, ističe sve te dezinformacije mogu negativno utjecati na turističku industriju i to u vidu stvaranja negativne percepcije, pojave sigurnosnih problema, negativnih ekonomskih i financijskih učinaka, izostanka turista ili ograničavanja turističke ponude.

Cvrtila nam kaže da će u razvojnoj fazi projekta dodatno ojačati vlastite kapacitete za analizu informacija edukacijama u suradnji s inozemnim fact-checking platformama, razviti vlastitu metodologiju i fact-checking platformu za objavu, a u sklopu studijskog programa će se za fact-checking obrazovati i studenti.

Potom će se oformiti redakcija, a njihov tim će svakodnevno pratiti društvene mreže, digitalne medije i internetske platforme (ukupno više od 500 izvora) u potrazi za lažnim vijestima, dezinformacijama i pogrešnim informacijama.

Selekcija informacija odvijat će se kroz dva kanala. 'Prvi je press-clipping kroz zadane ključne riječi i medije koji dolazi na mail naše redakcije. Drugi kanal prikupljanja informacija su građani, s obzirom na to da će bilo tko moći prijaviti vijest/informaciju za koju sumnja da je istinita, što je uobičajena metoda za sve fact-checking platforme', ističe Cvrtila, dodavši da će prikupljene informacije potom analizirati stručnjaci u redakciji.

Pored toga će HUDI putem specijalizirane poddomene na hudi.hr olakšati kolaboraciju i razmjena vijesti te prijavu fake newsa između redakcija osnivača HUDI-ja i Sveučilišta VERN'. A provodit će se i edukacije medijske pismenosti, kako bi se osvijestila javnost i umanjio učinak dezinformacija na građane. Osim osnivača Hrvatske udruge digitalnih izdavača, Styrie, Hanza Medie, Indexa, Telegrama, RTL-a i NoveTV, u projektu mogu sudjelovati i svi ostali članovi HUDI-ja.

Kako će će provjeravati vjerske dezinformacije?

Kontaktirali smo i s Hrvatskim katoličkim sveučilištem koji će provjeravati vjerske dezinformacije. Voditeljica njihova projekta Lana Ciboci iz Odjela za komunikologiju HKS-a ističe kako je kroz povijest bilo mnogo primjera negativnog utjecaja vjerskih dezinformacija na na javnost. Tako se primjerice tijekom američkih predsjedničkih izbora pojavila informacija da je papa Franjo dao podršku predsjedničkom kandidatu Donaldu Trumpu, što se kasnije pokazalo kao lažna i zlonamjerno plasirana informacija. Za vrijeme pandemije smo pak, kaže Ciboci, imali dezinformaciju da je Katolička Crkva pozivala vjernike da se ne cijepe jer su određena cjepiva protiv covida, osobito u testnoj fazi, proizvedena uz pomoć matičnih stanica uzetih od tijela abortirane djece.

'S obzirom na to da ovakvi sadržaji mogu imati snažan utjecaj na medijske korisnike koji žive u duhu vjere i na to da je u Hrvatskoj prema zadnjem popisu stanovništva 78,97 posto katolika, proizlazi snažna potreba provjere točnosti informacija vezanih uz aktualne vjerske teme', ističe Ciboci.

Pored edukacije novinara i budućih medijskih profesionalaca koji prate vjerske teme te svih onih koji usko surađuju s medijima u ovom području, naglasak će u sklopu HKS-ova projekta biti na specijaliziranoj redakciji za fact-checking pri Hrvatskom katoličkom radiju, koju će činiti devet novinara. I dok će se tijekom provedbe projekta ponajviše provjeravati aktualne informacije koje se odnose na katoličku vjeroispovijest, bit će obuhvaćene i druge vjeroispovijesti u slučaju da se pojavi dezinformacija koja bi mogla imati značajan utjecaj na medijsku publiku u Hrvatskoj.

Osim istraživanja javnoga mnijenja na ovu temu, analizirat će se i svi sadržaji vjerske tematike objavljeni u hrvatskom digitalnom medijskom prostoru tijekom 2022. te 2023. godine s ciljem utvrđivanja karakteristika dezinformacija o vjerskim temama, a rezultati navedenog istraživanja koristit će se i za izradu alata za provjeru dezinformacija koji će biti dostupan svima.

U sklopu projekta će se objaviti i sveučilišni udžbenik za buduće medijske profesionalce, ali i brojni stručni tekstovi i publikacije na temu dezinformacija. 'Sve to će pridonijeti jačanju i osnaživanju medijskih korisnika u prepoznavanju dezinformacija u javnom medijskom prostoru što će pridonijeti jačanju otpornosti društva na dezinformacije', kaže Ciboci.

Svi sadržaji proizašli iz projekta bit će objavljeni u okviru rubrike Glas istine (središnjeg mjesta za sve materijale proizašle u okviru projekta) na stranici Hrvatske katoličke mreže (čiji je nakladnik Hrvatski katolički radio) te na stranicama Hrvatskoga društva katoličkih novinara (www.hdkn.hr).