"Bez visoke razine procijepljenosti do ljeta ne možemo zaustaviti pandemiju, niti možemo očekivati značajniji prihod od turizma kao ni pokretanje drugih, zaustavljenih gospodarskih grana. Naime, dosadašnje cijepljenje opterećeno je mnogobrojnim poteškoćama i nije teklo dovoljno brzo", ističe u priopćenju HLK.

Kažu da je njihova analiza pokazala da su najveći teret cijepljenja podnijeli obiteljski liječnici i liječnici u zavodima za javno zdravstvo. Iz podataka o organizaciji cijepljenja po županijama, proizlazi da su obiteljski liječnici dominantno kontaktirali pacijente, naručivali ih na cijepljenje, cijepili ih u svojim ambulantama i odrađivali masovna cijepljenja na punktovima, ističe HLK.

"Liječnici obiteljske medicine svakodnevno daju svoj puni obol u borbi protiv covida-19, liječe blaže oblike oboljelih u svojim ordinacijama, upućuju pacijente na testiranja ili sami dijagnosticiraju bolest pomoću brzih antigenskih testova. Svakodnevno skrbe za oboljele od drugih akutnih i kroničnih bolesti, administriraju za potrebe cijelog zdravstvenog sustava, trudeći se da pri tomu ne bude smanjena kvaliteta zdravstvene skrbi", navode iz HLK-a.

Smatraju kako očito nije uspostavljena učinkovita nacionalna informatička platforma za cijepljenje, budući da ju većina županija zbog njezinih nedostataka još ne koristi.

S ciljem uspostavljanja učinkovitije organizacije cijepljenja, HLK na temelju provedene analize, predlaže zdravstvenoj administraciji hitno uspostavljanje u cijelosti funkcionalne nacionalne informatičke platforme za cijepljenje, masovno cijepljenje na punktovima u svim županijama i uspostavu većeg broja punktova te uspostavu call centra u svakoj županiji.

Također, osim obiteljskih liječnika i epidemiologa, HLK predlaže da se u cijepljenje uključe i drugi liječnici i drugi zdravstveni djelatnici te uspostavu odgovarajuće opremljenih mobilnih timova za cijepljenje nepokretnih ili teško pokretnih pacijenata u svakoj županiji.

HLK smatra da se sve institucije i pojedinci odgovorni za postizanje visoke procijepljenosti stanovništva trebaju fokusirati primarno na ostvarenje tog cilja. Kažu da medijski sukobi i javna prebacivanja odgovornosti ruše povjerenje građana u proces cijepljenja i ne doprinose ostvarenju visoke razine procijepljenosti.

Posebno ih, kažu, zabrinjava izjava ravnatelja HZZO-a dr. Luciana Vukelića, koji je na 19. sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, referirajući se na rad obiteljskih liječnika izjavio: "Što ne mogu cijepiti pet svojih pacijenata dnevno? Što ne mogu to napraviti tijekom svog radnog vremena? Godinu dana nisu niš delali, imaju tamo administratora, imaju sestru".

"Ovakav javni govor jednog od najviših dužnosnika zdravstvene administracije, u kojem je iznio neistine te profesionalno omalovažio obiteljske liječnike, je u cijelosti neprihvatljiv", ističe HLK.

HLK predlaže žurni sastanak ministra zdravstva, Liječničke komore i organizacija obiteljskih liječnika, čiji cilj će biti definiranje rješenja za nefunkcionalnosti u organizaciji cijepljenja. Smatraju da je, uvažavajući prijedloge liječnika obiteljske medicine, koji su jednostavni i provedivi, nužno ujednačiti postupak provođenja cijepljenja, a eventualne prijepore rješavati dijalogom uz međusobno uvažavanje.