Osma sjednica održava se u utorak i srijedu u Zagrebu i Pakracu, nešto više od godinu dana nakon posljednjeg susreta u Srbiji. Hrvatsko izaslanstvo predvodi Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i supredsjedatelj hrvatskog dijela MMO-a, a srpsko dr. Ivan Bošnjak, državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave i supredsjedatelj srpskog dijela MMO-a.

'Činjenica je da je puno dobrih stvari riješeno i da je puno njih u realizaciji, ali isto tako moramo reći da puno stvari još nije dobilo nimalo svjetlosti za svoje rješavanje, pa smo zato mi tu', kazao je u izjavi za medije uoči početka sjednice Milas, naglasivši kako predstavnici manjina imaju glavnu ulogu u Odboru.

Što se tiče hrvatske manjine u Srbiji, 'ono što sigurno treba rješavati je zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti', rekao je, naglasivši kako je u Hrvatskoj to pitanje riješeno jako dobro, i na parlamentarnoj i na lokalnoj razini.

'Dobre stvari se događaju i rješavaju, ali da puno toga treba još napraviti, to je činjenica', poručio je Milas.

Bošnjak je istaknuo kako kod političke zastupljenosti hrvatske manjine 'ostaje pitanje kako će to biti riješeno kroz daljnje reforme ustava Srbije'.

Kao prioritete za srpsku manjinu izdvojio je upotrebu jezika i ćirilićnog pisma, uključujući u komunikaciji građana srpske nacionalnosti sa svojom državom, te pitanje medija, odnosno da se 'čuje i zvuk i glas i pjesma na jeziku manjina'. Oba predstavnika kao jedan od glavnih ciljeva istaknuli su prekograničnu suradnju, te su naglasili kako poboljšanjem statusa manjina u dvije države žele poboljšati i bilateralne odnose.

Milas je poručio kako 'otvorena pitanja treba rješavati, ali im treba pristupati realno, treba ih sagledavati prema načinima na koje se to može učiniti'.

'Jednostavno je donijeti preporuke koje onda desetljećima stoje i ne riješavaju se', rekao je Milas.

Bošnjak je istaknuo kako je uključivanjem najviših predstavnika vlasti u dijalog, prije svega predsjednika Aleksandra Vučića, riješen veći dio pitanja, te da je za unaprjeđenje manjinske politike u Srbiji svakako bio važan i proces pristupanja u Europsku uniju.

No mediji na hrvatskom jeziku u Vojvodini u ponedjeljak su pisali kako je u od dvadeset i pet preporuka za unapređenje položaja hrvatske manjine u Srbiji do pomaka došlo tek u njih četiri, zbog čega je izaslanstvo hrvatske manjine na sjednicu MMO-a stiglo uglavnom nezadovoljno.

'Od svih preporuka koje se nalaze u zapisniku sa sedme sjednice MMO tek je u četiri došlo do pomaka, u području obrazovanja. Ukupno devet preporuka nije realizirano, a djelomice su realizirane ili se realizira deset preporuka u 2019. Dakle, do neke vrste pomaka u unaprjeđenju položaja i prava hrvatske manjine putem ovoga bilateralnoga instrumenta došlo je samo u četiri od ukupno 25 preporuka', stoji u dokumentu o realizaciji preporuka sa 7. sjednice MMO, održane početkom 2018. u Srbiji.

Navodi se i kako napretka nije bilo u ključnim područjima kao što su participacija, zastupljenost i razmjerno zapošljavanje pripadnika hrvatske zajednice u državnim i predstavničkim tijelima Srbije te da konstatacija o realizaciji tih preporuka ostaje 'jednaka onima od prije više od jednoga desetljeća i održavanja prvih sjednica MMO-a'.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić, članica izaslanstva hrvatske manjine u MMO-u, kazala je kako na sastanak u Zagreb i Pakrac odlaze nezadovoljni.

'Nezadovoljni smo, ali ne toliko provedbom preporuka, jer je u četiri važne točke došlo do značajnih pomaka, koliko zbog pristupa pojedinih predstavnika državnih tijela Srbije svemu tome. Smatramo da se dužnosnici srbijanskih institucija ovome trebaju posvetiti i djelatno raditi na rješavanju problema', navela je Jasna Vojnić.