Hrvatska se, dakle, već pomalo priprema na popuštanje. Naime, nakon što je Slovenija blokirala još jedno pregovaračko poglavlje, a povjerenik Olli Rehn digao ruke od zavađenih susjeda, pa potom Carl Bildt rekao kako se ni Švedska više ne namjerava baviti granicom, postalo je jasno da je europska budućnost Hrvatske naglo postala vrlo daleka: Slovenija ne namjerava deblokirati pregovore dok se ne riješi granica, a Hrvatska tvrdi da neće kupovati ulazak u EU teritorijalnim ustupcima. Vjerojatnost da pregovori budu gotovi do kraja godine stoga je sve manja, a sve je izglednije da bi blokada mogla potrajati i više godina. To je veliki problem jer prema nekim procjenama Hrvatska godišnje gubi oko milijardu eura koju bi kao članica dobivala bespovratno iz europskih fondova. A tomu treba dodati i druge financijske poticaje koji stižu iz europske blagajne.

Bivši ministar europskih integracija Neven Mimica smatra da je ključan trenutak bio onaj u kojem je hrvatska Vlada prije nekoliko mjeseci kategorično odbila svaku mogućnost da povuče dokumente, prenosi Jutarnji list.

'Tada je trebalo na miru sjesti sa Slovencima, uz ne previše reflektora i previše pompe, i vidjeti što oni misle da prejudicira granicu. Razgovor bi bio korektniji nego da generalno odbacujemo slovenske tvrdnje' kaže Mimica.

No izvor iz Vlade uvjeren je da je povlačenje dokumenata samo teoretska opcija jer je Hrvatska potpuno sigurna da granicu ne prejudicira nijedan dokument koji se nalazi u pregovaračkim stajalištima.

Ipak, čini se da i oporba u pregovorima o dokumentima vidi najizgledniju mogućnost da se Hrvatska izvuče iz ove situacije, a s time se slaže i Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pretpristupnih pregovora.

Mimica tako kaže da se sporni dijelovi pojedinih dokumenata mogu povući bez većih problema. 'Postoji, primjerice, karta željezničke mreže Hrvatske na koju se pozivaju naša pregovaračka stajališta, koja u sebi ima ucrtane sve željezničke pravce koje namjeravamo graditi, ali ima ucrtanu i granicu teritorijalnog mora, koja u Piranskom zaljevu završava po sredini. Baš da to bude ucrtano na karti željezničke mreže, mislim da nije nužno', kaže Mimica.

No dok bi taj dokument bilo relativno bezazleno promijeniti, s drugima je teže, primjerice s odredbama o nadležnosti sudova, gdje su obuhvaćeni Škudelini i druga za Sloveniju sporna naselja.

Mimica stoga kaže kako bi bilo komplicirano povlačiti svaki dokument posebno, pa bi jednostavnije bilo da Hrvatska izjavom, koja bi se ratificirala na razini parlamenta, Vlade, predsjednika ili neke druge institucije, Sloveniji jamči da nijednim dokumentom koji je predan u pregovaračkom procesu ne prejudicira granicu. I obrnuto - da Slovenija isto jamči Hrvatskoj.

Jer, iako se prije nekoliko mjeseci šef francuske diplomacije Bernard Kouchner zgražao nad time da su se Hrvatska i Slovenija spremne zavaditi oko '25 kilometara mora' i oporba se slaže da se o teritorijalnim ustupcima ne može razgovarati.

'Nitko u Hrvatskoj ne bi ozbiljno pomislio da bi se bilo kakav teritorij davao. Kada bi to nekome i palo na pamet, na referendumu bi za ulazak u EU bilo nula glasova. No mislim da postoji sto mogućnosti između toga da Sloveniji ne damo ništa i toga da im damo teritorij', rekla je Pusić.