Nakon što je premijer Andrej Plenković u utorak na sastanku s ukrajinskim kolegom Volodimirom Grojsmanom najavio kako želi pomoći Kijevu da mirno integrira Krim u ustavnopravni poredak realno je očekivati reakciju iz Moskve i to nakon što je sada već bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier svojim nedavnim posjetom ruskom kolegi Sergeju Lavrovu ponovno zatoplio hrvatsko-ruske odnose. Može li Plenkovićeva najava o pomoći Ukrajini naštetiti hrvatsko-ruskim odnosima i zašto se hrvatski premijer odlučio na taj korak, za tportal komentira Božo Kovačević, nekadašnji saborski zastupnik, ministar te bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi
Tijekom današnjeg sastanka dvojice premijera Plenković je kazao da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije 90-ih godina, imala okupirana područja i ugrožen teritorijalni integritet, ali i iskustvo mirne reintegracije, stoga želi pomoći Ukrajini da mirno integrira svoje teritorije, posebice Krim, Lugansk i Donjeck, u ustavnopravni poredak.
'To je politika hrvatske države, politika iza koje stoje sve hrvatske institucije i to je principijelna, odgovorna, jedina moguća politika, a sviđa li se ona nekome ili ne, to je nešto drugo. Zemlja smo koja je članica UN-a, EU-a, NATO-a i dijelimo određene temeljne europske vrijednosti međunarodnog poretka, poštivanja međunarodnog prava. To je poanta hrvatskog stava. I on će ostati takav, neovisno o bilo čijoj i bilo kakvoj kritici. A načelna pitanja kao što je teritorijalni integritet Ukrajine ne utječu na uspostavljanje relacija s Rusijom. To rade i sve druge odgovorne zemlje', izjavio je Plenković, dodavši kako ovo nije njegova osobna politika prema Ukrajini.
vezane vijesti
Božo Kovačević, kao iskusni diplomat koji je bio hrvatski veleposlanik u Moskvi od 2003. do 2008. godine, smatra da Hrvatska kao mala zemlja mora biti mudrija u odnosu prema velikoj sili kakva je Rusija, ali i principijelnija kada je u pitanju obrana međunarodnog prava.
'Naravno da je u redu to da Republika Hrvatska poziva na obranu međunarodnog prava jer svi znamo da je aneksija Krima suprotna načelima međunarodnog prava, ali nije u redu to da se ne poziva na obranu istog tog prava kada su u pitanju neka krizna žarišta. Tako, primjerice, Hrvatska šuti kada su u pitanju Saudijska Arabija i tamošnja svakodnevna kršenja ljudskih prava ili pak Sirija, koja je vojno napadnuta, što je protivno rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a o Siriji. Kad bismo temeljem svakog od tih primjera zauzimali definitivna stajališta i pritom se ponašali kao da mi određujemo politiku EU-a, kao da će upravo Hrvatska odrediti američkom predsjedniku Donaldu Trumpu kako bi se trebao odnositi prema Rusiji, onda je to, budući da smo mala zemlja koja mora biti mudrija nego ostale, nerazumno', mišljenja je iskusni diplomat.
Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi smatra kako je hrvatski stav prema ukrajinskom problemu iskaz simpatija za tu državu, no isto tako taj stav može biti nedovoljno promišljen i kontraproduktivan potez. Pritom Kovačević dodaje kako ne razumije zašto službeni Zagreb inzistira na problemu aneksije Krima kada se taj gorući rusko-ukrajinski problem i ne spominje u Minskom sporazumu.
'Čini se da Hrvatska pretjeruje u oslanjanju na Europsku uniju i NATO i zajedničke politike, kojih zapravo nema u stvarnosti, jer popriličan broj zapadnih država vodi samostalnu politiku prema Rusiji, a pritom intenzivno surađuju i međusobno trguju', naglasio je za tportal Kovačević, dodajući kako je razumljivo to da Hrvatska kao članica NATO-a i EU-a svoju vanjsku politiku mora definirati s obzirom na tu činjenicu, ali isto tako dodaje da naša zemlja nije iskoristila priliku da definira i onaj prostor unutar kojeg je moguće voditi autonomnu vanjsku politiku i ostvarivati svoje vanjskotrgovinske odnose.
'U redu je da Plenković održava odnose s Ukrajinom, ali pritom valja voditi dobro sračunatu politiku kojom se ne intenziviraju sukobi. Znano je to da članstvo u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji nosi određene obaveze, ali isto tako to ne znači da Hrvatska mora prednjačiti u antiruskim stavovima jer za to nema kapaciteta, niti to netko traži od naše zemlje', zaključuje Kovačević, uz dodatak da su pojedini potezi hrvatskih vlasti neobjašnjivi.
