'Jedna od mogućnosti je da se obnovi postojeća flota, druga je moguća nabava novih zrakoplova, a treća je da naš zračni prostor čuva netko drugi', kazao je u razgovoru za tportal Zlatko Gareljić, savjetnik predsjednika Republike za obranu.

Njegov je osobni stav da Hrvatskoj nije potreban air-policing. 'Hrvatskoj zbog niza razloga, između ostalog, dobre tradicije i nacionalnog dostojanstva nije potrebno da njezin zračni prostor čuva netko drugi', smatra Gareljić.

No dodaje da će o toj mogućnosti koju koriste 'baltičke zemlje i Slovenija, a o njoj razmišlja i Albanija, biti rasprave jednako kao i o ostalima, a odluka o mogućem rješenju bit će donijeta kroz nekoliko mjeseci'.

'No jasno je da svaka od mogućnosti košta', ističe Gareljić i upozorava da je 'vrijeme recesije', iz čega se dade zaključiti da je teško očekivati nabavu novih zrakoplova i da se modernizacija i remont čine kao najizglednije rješenje.

Kad je riječ o modernizaciji, ona se odnosi na 'komunikacijsko-navigacijske uređaje dok su primjerice trupovi aviona ti koji idu u remont', objašnjava Gareljić, koji kaže da službene ponude za nove zrakoplove nisu prikupljane, već da su pristigle samo svojevrsne pretponude.

Riječ je o francuskom Miragu, američkom F-16, Eurofighteru eurokonzorcija EADS te švedskom Gripenu i ruskom MiG-u 29, no ništa od toga nije službeno, kaže Gareljić.

Osim toga, ističe da bi u slučaju nabave novih zrakoplova trebali postojati 'jasni uvjeti i zahtjevi koje bi ponuđači trebali zadovoljiti'.

Poput operativno-tehničkih u smislu toga što se traži i zbog kojih zadaća, zatim financijskih, ali ne samo u smislu same cijene, nego i nabave, održavanja, mogućih offset programa, a ne treba zanemariti ni političke čimbenike u smislu podrške američkih ili europskih partnera, jer to, upozorava Gareljić, znači i 'svojevrsno klatno'.