'To je preporuka tripartitnog povjerenstva koju je Upravni odbor ILO-a jednoglasno usvojio, a vezano uz predstavku Udruženja sindikata penzionera Srbije o dospjelim, ali neisplaćenim mirovinama', kazao je izvor u MVEP-u, dodavši da Odbor taj slučaj smatra zatvorenim te ga skida s dnevnog reda.

Udruženje srbijanskih umirovljenika s nekadašnjih zaposjednutih područja u Hrvatskoj je u studenom 2014. podnijelo predstavku ILO-u protiv Hrvatske tražeći isplatu zaostalih mirovina iz spomenutog razdoblja, a službeni Zagreb se očitovao krajem 2016. u odgovoru na 15-ak stranica koje je sastavila međuresorna radna skupina s predstavnicima ministarstva rada i mirovinskog sustava, MVEP-a, DORH-a te pravnih stručnjaka.

Prekid isplata uzrokovan višom silom

'One koji su otišli u Srbiju je obeštetila Srbija koja ih je uvela u svoj mirovinski sustav, a onima koji su ostali živjeti na okupiranim područjima Hrvatska je isplaćivala mirovine sve do prekida platnog prometa izazvanog okupacijom, a čak se i nakon toga pokušalo mirovine isplaćivati preko Međunarodnog crvenog križa. ILO je prihvatio hrvatsku argumentaciju da je prekid isplata bio uzrokovan višom silom', pojašnjava izvor.

'ILO je ocijenio da Hrvatska nije odgovorna za isplatu tih mirovina i to je potvrda onoga što su imali za reći hrvatski sudovi i Europski sud za ljudska prava u slučaju Ljube Čekić i ostalih protiv Hrvatske 2002.', ističe MVEP.

U ministarstvu opetovano ističu činjenicu, koju je potvrdio i ILO, da se mirovine nisu mogu isplaćivati iz oba fonda - hrvatskog mirovinskog sustava i 'parafonda' SAO Krajine. Nadalje, Hrvatska i Srbija su to pitanje riješile bilateralnim sporazumom.

ILO također smatra da se pojedini slučajevi moraju rješavati pred hrvatskim nacionalnim pravosuđem.

Prema srbijanskim izvorima, isplatu zaostalih mirovina od Hrvatske je putem ILO-a zatražilo oko 22.000 umirovljenika s nekadašnjeg okupiranog hrvatskog teritorija. Špekulira se da se radi o iznosu od oko 800 milijuna eura.