'Reforma pravosuđa i osnaživanje žrtava' naziv je dvodnevne međunarodne konferencije u organizaciji Ministarstva pravosuđa i UNDP-a koju je danas u Zagrebu otvorio predsjednik Ivo Josipović. Cilj je konferencije ukazati na važnost zaštite prava žrtava kaznenih djela u kontekstu europskih integracija i reforme pravosuđa, a tom su prilikom predstavljeni i rezultati uspješnog projekta podrške i pomoći žrtvama i svjedocima zločina koji se u Hrvatskoj provodi već pet godina
Konferencija 'Reforma pravosuđa i osnaživanje žrtava' okupila je u Zagrebu predstavnike ministarstava pravosuđa iz jugoistočne Europe, ali i predstavnike Europske unije, programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) te nevladinih organizacija.
'Hrvatska je ovih dana svjedočila okončanju triju bitnih sudskih procesa i iznimno bitnim presudama koje su jako utjecale na percepciju i imidž Hrvatske u inozemstvu. No još uvijek svjedočimo i podsjetnicima na to da rat i dalje ima svoju težinu, pri čemu se ne smije zaboraviti na žrtve i njihovu satisfakciju', rekla je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj.
Navela je da u svakom kaznenom predmetu postoji 'nastojanje da se kriminalci stave iza rešetaka', no i upozorila da se pri tome ne smije zaboraviti na žrtve te navela podatak da 'samo 38 posto žrtava u EU dobiva podršku'. 'Žrtve moraju imati dostojanstvo, ali i pravo na kompenzaciju te im se treba omogućiti besplatna pravna pomoć', preporučila je Vinton.
Kao dobar primjer navela je Hrvatsku u kojoj postoji sedam ureda za zaštitu, pomoć i podršku žrtvama i svjedocima zločina u kojima rade educirani profesionalci, ali i volonteri, koji su u proteklih pet godina pružili potporu više od 12.000 žrtava, prije svega žrtvama ratnih zločina, nasilja u obitelji i seksualnog nasilja. Ocijenila je i da je 'hrvatski model prepoznat kao nešto što se može aplicirati diljem regije'.
I za Paula Vandorena, šefa Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, 'iskustva Hrvatske mogu se koristiti i u regiji'. Naveo je podatak po kojem 'više od 75 milijuna građana EU-a svake godine, što je 15 posto populacije, predstavlja žrtve teških zločina'. Ukazao je na potrebu zaštite djece i žena žrtava i svjedoka zločina u sudskim postupcima.
Predsjednik Ivo Josipović ukazao je na određenu 'evoluciju' u povijesti pravosuđa, pri čemu se u početku kazneni postupak 'shvaćao kao instrument zaštite države', potom se počela primjenjivati i briga za okrivljenika, a u posljednje vrijeme 'prepoznaje se i žrtva, koja više nije samo izvor spoznaje i svjedok, nego im se otvara i prostor za besplatnu pravnu pomoć te se razmišlja i o novčanoj kompenzaciji'.
Govoreći o novim oblicima viktimizacije, konkretno ratnim zločinima, podržao je napore da svaki počinitelj ratnog zločina, bez obzira na njegovu nacionalnost i poziciju u sustavu, mora biti kažnjen, a žrtva dobiti satisfakciju.
'U Hrvatskoj napuštamo nešto što je bilo prepoznatljivo, a to je etničko privilegiranje počinitelja ili okrivljenika, odnosno kategorija zločina, pa smo dobrano zagazili u sustav u kojem svatko ima jednak položaj pred našim sudovima. Bez obzira na slabosti koje se javljaju, uvjeren sam da će hrvatsko pravosuđe u punoj mjeri obaviti posao ne samo po zakonima, nego i po moralu i po pravdi', procijenio je Josipović.
Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske, iznio je podatke po kojima pomoć i podrška žrtvama i svjedocima zločina danas postoji pri sedam od 15 županijskih sudova – u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Sisku, Vukovaru i Zadru. U početku se počelo raditi samo na četiri suda i sa žrtvama i svjedocima najtežih kaznenih djela – ratnih zločina - no s godinama je ta usluga proširena.
'Uloga žrtve najranjivija je u kaznenom postupku. Stavljanjem žrtve u fokus kaznenog prava, jačamo i pravosudni sustav', istaknuo je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Po nemu, 'cilj je ne samo pružiti žrtvi kompenzaciju kroz progon počinitelja, već i podršku kako bi se ublažili fizički, psihološki i emocionalni učinci onoga što joj se dogodilo'.
'Postavili smo dobar sustav, a radimo i na njegovom usavršavanju. Uspostavit ćemo besplatnu telefonsku liniju namijenjenu onim žrtvama koje ne žive u nekom od sedam županijskih centara gdje postoje uredi za podršku, kao i onima koji žele ostati anonimni', najavio je Miljenić te posebno pozdravio angažman nevladinih organizacija u pomoći i podršci žrtvama.
Konferencija će završiti sutra usvajanjem zajedničke izjave o spremnosti na primjenu novih standarda Europske unije o pravima žrtava što podrazumijeva i prihvaćanje nove Direktive EU o minimalnim standardima za žrtve.
