Guardian je ekskluzivno objavio fotografije spaljenih stvari, uključujući dokumente potrebne za podnošenje zahtjeva za azil. Kako navodi taj medij, to su posljednji navodni dokazi brutalnosti na granicama EU
Čini se da hrvatska granična policija spaljuje odjeću, mobitele i putovnice zaplijenjene od tražitelja azila koji pokušavaju prijeći u Europsku uniju prije nego što ih gurne natrag u Bosnu, piše Guardian.
Izvještaj s fotografijama spaljenih stvari, uz svjedočanstva o seksualnim napadima i premlaćivanjima od strane policije, koje je Guardianu podijelila humanitarna organizacija No Name Kitchen (NNK), najnoviji su navodni dokazi brutalnosti prema ljudima koji migriraju na granicama EU .
Svaki dan tisuće ljudi iz južne Azije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, a sve više i Kine, pokušavaju prijeći Balkan na putu prema EU. Malo je objekata, a ljudi su prisiljeni većinu teškog putovanja provesti u improviziranim kampovima ili na željezničkim postajama.
Kršenje međunarodnog prava
Mnoge zaustavlja hrvatska granična policija i pretražuju ih, a neki su navodno opljačkani i nasilno gurnuti natrag u Bosnu, gdje tisuće tražitelja azila mogu ostati blokirani na često niskim temperaturama.
Takva odbijanja su očito kršenje međunarodnog prava, koje kaže da tražitelji azila moraju imati priliku podnijeti svoj zahtjev za azil nakon što su unutar granica zemlje.
NKK je detaljno otkrio lokacije osam velikih “goruština” na kojima su hrvatski policajci navodno spaljivali osobne stvari i dokumente ljudi koji su im bili potrebni za podnošenje zahtjeva za azil kada stignu u EU.
Na spaljenim pametnim telefonima mogli bi se nalaziti i dokazi o zlouporabama koje provodi hrvatska policija u obliku videa i fotografija koje su snimili tražitelji azila, priopćio je NKK.
NNK je putovao na bosansko-hrvatsku granicu krajem 2023. i početkom 2024. kako bi pronašao dokaze o zgarištima koji se spominju u svjedočenjima ljudi koji su potisnuti s granice, ali koje prethodno nije provjerio.
Ostaci paleža potvrđuju jeziva svjedočanstva
Organizacija je identificirala lokacije u područjima poznatima po povratnim informacijama i dokumentiranim osobnim iskaznicama, poluspaljenim torbama, stotinama telefona, cipela, naočala, službenim vladinim dokumentima, bankovnim bankama, novcu i drugim svakodnevnim predmetima koji potvrđuju svjedočanstva.
U prosincu 2023. 23-godišnja trudna Marokanka rekla je da su je seksualno napastvovali hrvatski časnici prije nego što su stražari spalili njezine stvari, zajedno s predmetima drugih članova njezine skupine.
Žena, koja je putovala sa suprugom, još jednom ženom i troje maloljetnika, rekla je da su je graničari podvrgnuli invazivnom pregledu golih spolnih organa, uključujući i unutarnje genitalije te joj prijetili da će je silovati.
'Radije bih da me tuku nego tako pretresaju'
Pretraga je "bila najgora stvar koja mi se dogodila", rekla je žena. “Više volim da me tuku nego da me tako pretresaju.” Nakon što su stražari oslobodili skupinu koja je pobjegla natrag u Bosnu, rekla je da je vidjela policajce kako spaljuju predmete koji su im bili oduzeti.
Prema drugom svjedočenju, iz studenog 2023., skupinu od četvorice Marokanaca navodno su pretukli policajci koji su potom zapalili njihove stvari. Policija je muškarce navodno tjerala da bosi hodaju po vrelom pepelu, prijeteći im palicama. Prema NNK, Marokanac koji je dao iskaz zadobio je opekotine na tabanima.
Hrvatska policija sve poriče: 'Mnogi slučajevi su izmišljeni'
Unatoč svjedočenjima humanitarnih radnika i novinara, Hrvatska je stalno poricala da je vraćala tražitelje azila u Bosnu ili da je protiv njih koristila nasilje. NKK je nedavno podnio podnesak posebnom izvjestitelju UN-a za mučenje sa svojim dokazima.
Glasnogovornik hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova rekao je da ono ima "politiku nulte tolerancije prema bilo kakvim potencijalnim nezakonitim aktivnostima koje počini njegovo osoblje", te da ima neovisan mehanizam za nadzor ponašanja policije.
Što se tiče svjedočenja trudnice i skupine od četiri Marokanca, glasnogovornik je rekao: "Potpuno je nezamislivo da bi se takav incident dogodio, a da se odmah ne prijavi policiji."
Glasnogovornik je rekao da su krijumčari ljudi često odgovorni za nasilje i krađe na granici te da je policija dokumentirala “mnoge slučajeve izmišljenih tvrdnji”.
"Povodom tvrdnji da hrvatska policija spaljuje predmete koje je oduzela migrantima, obavještavamo vas da, kako bi izbjegli vraćanje u Hrvatsku kao tražitelji međunarodne zaštite, migranti ponekad uništavaju stvari koje nose sa sobom i odbacuju osobne stvari prilikom pokušaja ilegalnog prijelaza granice”, rekao je glasnogovornik.
Grabar Kitarović priznala da je policija upotrijebila silu
Godine 2019., nakon višemjesečnog službenog demantija, u intervjuu za švicarsku televiziju, tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, čini se, priznala je povratke. Priznala je da je policija upotrijebila silu, ali je zanijekala da su potiskivanja bila nezakonita.
Iste je godine Europski sud za ljudska prava presudio da je hrvatska policija odgovorna za smrt šestogodišnje afganistanske djevojčice koja se zajedno s obitelji morala vratiti u Srbiju prešavši preko željezničke pruge. Udario ju je i usmrtio vlak.
Podsjetimo, ovo nije prvi put da The Guardian teško optužuje hrvatsku policiju za loš tretman migranata. Upitali smo MUP kako komentira ove optužbe, a odgovor ćemo objaviti čim ga primimo.