Hrvatski predsjednik Ivo Josipović posjetio je u ponedjeljak Vijeće Europe u Strasbourgu u kojemu je potvrdio predanost Hrvatske zaštiti ljudskih prava i njezinu spremnost da pridonese stabilizaciji stanja u regiji
Došao sam ovdje istaknuti predanost Hrvatske zaštiti ljudskih prava. Hrvatska mora biti, i ona to sve više jest, dom ljudskih prava', izjavio je predsjednik Josipović hrvatskim novinarima.
On je u Strasbourgu govorio zastupnicima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, kojima je iznio presjek stanja demokracije, ljudskih prava, pravde i sloboda u Republici Hrvatskoj. Sastao se s predsjednikom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Mevlutom Cavusogluoom, s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjornom Jaglandom i s predsjednikom Europskog suda za ljudska prava Jean-Paulom Costom.
'Potvrdio sam ono što očito svi ovdje očekuju, a to je jaka uloga Hrvatske u regiji', rekao je Josipović i dodao da u Vijeću Europe cijene njegove napore i napore Hrvatske glede suradnje s Bosnom i Hercegovinom i drugim susjedima.
'Ta politika suradnje ima veliku i punu podršku. Interes je svih zemalja u regiji da što prije uđu u EU imajući pritom na umu činjenicu da tempo i brzina ulaska nije i ne može biti jednaka za sve zemlje', rekao je.
Iz razgovora s predsjednikom Europskog suda za ljudska prava Jean-Paulom Costom dobio je informacije o tipičnim slučajevima koji se vode protiv Hrvatske. 'Ocjena je da hrvatski dosje uopće nije loš. Naravno da ima problema kao što ih ima svaka zemlja. Na Hrvatskoj je da poštuje standarde koje promovira Europski sud za ljudska prava', rekao je Josipović.
Glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland pohvalio je hrvatski doprinos regionalnoj suradnji i pomirenju u regiji.
'Drago nam je vidjeti kako Hrvatska tome pridonosi', rekao je Jagland, ističući ispriku predsjednika Josipovića u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Dodao je kako je Hrvatska aktivna članica Vijeća Europe i da dobro ispunjava sve standarde, pri čemu je posebno istaknuo da nijedna zemlja nije postala članica Vijeća Europe a da nije ispunile sve njegove standarde.
Predsjednik Josipović rekao je kako mu je drago što se hrvatska nastojanja na pomirenju u regiji prepoznaju u Vijeću Europe.
Vijeće Europe utemeljeno je 1949. radi jačanja demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Od 10 zemalja izvornih članica do 1989. članstvo se povećalo na 23 zemlje, a nakon završetka Hladnog rata postupno su mu pristupale bivše komunističke zemlje srednje i istočne Europe i danas ima 47 zemalja članica. Hrvatska je pristupila Vijeću Europe 6. studenoga 1996. godine.
