Saborska oporba zamjerila je u utorak Vladi da nije zastupnicima dobro predstavila i obrazložila odluke o sudjelovanju Oružanih snaga u aktivnostima NATO-a u Poljskoj i Litvi, operacijama EU Sophia i Inherent Resolve, a upozorili su i na nesrazmjer veličine hrvatskih Oružanih snaga i broja vojnika koji namjerava slati u te operacije.
Vlada predlaže sudjelovanje do 90 pripadnika OSRH u aktivnosti prednje ojačane prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, sudjelovanje do 200 pripadnika u aktivnostima ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, sudjelovanje do tri pripadnika u operaciji EU Sophia u južnom središnjem Mediteranu, te sudjelovanje do tri pripadnika u operaciji Inherent Resolve, kazao je ministar obrane Damir Krstičević.
Naglasio je da se tim sudjelovanjem promiče interoperabilnost, omogućava sudjelovanje u obuci i vježbama s drugim saveznicima, te jača međunarodna suradnja.
vezane vijesti
"Objasnili ste prednosti tih operaciji, suradnja sa saveznicima, no ovo pitanje je par excellence vanjskopolitičko pitanje i pitanje kako te odluke utječu na odnose s drugim državama", kazao je Joško Klisović (Klub SDP-a) zatraživši da sljedeći put kada se bude raspravljalo o sličnim temama u Sabor dođe i ministrica vanjskih poslova i objasni primjerice kako će odlazak vojnika preko granice unaprijediti odnose u NATO, utjecati na odnose s Rusijom i slično.
Iako će Klub SDP-a podržati odluke o slanju vojnika u druge dražave, Klisović je izrazio nezadovoljstvo time što Sabor nije sudjelovao u donošenju ovakvih odluka niti je bio pravovremeno informiran niti su te odluke raspravljene na saborskim odborima.
S tim se slaže i Robert Podolnjak čiji će Klub zastupnika Mosta biti suzdržan u glasovanju jer smatra da takve odluke trebaju biti bolje prezentirane. "Smatramo da navedene odluke trebaju biti kvalitetnije argumentirane i obrazložene sa stajališta nacionalne sigurnosti Hrvatske. Na kraju Sabor ne smije biti puka glasačka mašinerija u donošenju najvažnijih odluka po pitanjima nacionalne sigurnosti", kazao je Podolnjak.
Upozorio je također na veliki nesrazmjer broja vojnika koji se šalju u misije i veličinu hrvatskih Oružanih snaga u odnosu na druge daleko snažnije države sa snažnijom vojnom silom koje u tom omjeru ne sudjeluju u tim vojnim operacijama.
"Prema podacima koji su dostupni, s 300 vojnika će sudjelovati Francuska i Španjolska, Njemačka i Kanada s 450, Italija sa 160, Rumunjska sa 120, Belgija sa stotinu, Slovenija s 50. Prema tim podacima moglo bi se zaključiti da je Hrvatska prema svom sudjelovanju od gotovo 300 vojnika prava vojna velesila", ustvrdio je.
Između ostalog, dodao je, u vojnim misijama NATO-a na Baltiku i Poljskoj ne sudjeluju Portugal, Island, Danska, Češka, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Grčka i Turska.
Saša Đujić (SDP) dodao je kako bi Hrvatska u tim operacijama trebala sudjelovati na solidarnoj i simboličnoj razini, a da to sigurno nije brojka od 200 vojnika.
"Moramo svi skupa razmišljati o tome da su i EU i sve članice NATO saveza dužne i obavezne zajednički provoditi obranu na cijelom teritoriju svih saveznica", naglasio je Josip Đakić u ime Kluba HDZ-a koji će poduprijeti slanje hrvatskih snaga u sve navedene misije.
Jedino se Klub Živog zida izjasnio protiv slanja hrvatskih vojnika izvan granica - po mišljenju Ivana Pernara, to je samo ispunjavanje želja stranih vladara, Sjedninjenih Američkih Država i Donalda Trumpa.
"Svoju smo vanjsku politiku predali u ruke ljudi neuravnoteženih poput Trumpa", kazao je.
Njegov stranački kolega Branimir Bunjac kazao je da bi bilo najpametnije da Hrvatska otkaže sudjelovanje u te četiri misije i proglasi neutralnosti jer, kako tvrdi, Hrvatska je premala zemlja da bi sudjelovala u geopolitičkim sukobima.
Sabor sjednicu nastavlja u srijedu.
