Prema Indeksu percepcije korupcije, Hrvatska je zadržala lanjskih 48 bodova, ali je zbog napredovanja drugih zemalja, nazadovala na ljestvici za četiri mjesta.

Budimir ističe kako 48 bodova nije loš rezultat, ali se u ovom trenutku napredak u borbi protiv korupcije još ne vidi, pa bi taj pokazatelj trebao biti upozorenje svakom pojedincu, a pogotovo obnašateljima javne vlasti koji su hrvatskim građanima obećali društvo bez korupcije.

Predsjednica TIH-a ističe kako je ulazak u predizbornu godinu trenutak kada svi zajedno možemo pridonijeti prevenciji korupcije, tako što ćemo prvo zaštititi one koji ukazuju na korupciju ali kroz odgovorno ponašanje svakog pojedinca.

'Apeliramo na odgovornost i podjednako smatramo odgovornima i vlast i oporbu. Prema rezultatima globalnog barometra korupcije, istraživanja koja se provode svake dvije godine među građanima, u Hrvatskoj su najkorumpiranije političke stranke, sudstvo i pravosuđe i to je ono od kuda trebamo krenuti. Mi, građani Hrvatske, zaslužujemo živjeti u nekorumpiranoj državi zbog svakog čovjeka koji pošteno radi i prehranjuje svoju obitelj', rekla je Budimir na konferenciji za novinare.

Smatra kako je u ovom trenuku najvažnije da se država pobrine da fiskalizira sve ono što nabavlja putem javne nabave. 'Kako su se mogle fiskalizirati banane koje se kupe u dućanu, može se fiskalizirati svaka faktura za bilo koju robu i uslugu koju naruči bilo koje tijelo javne vlasti - od lokalne do nacionalne razine'.

Društvo bez korupcije i koruptivnog ponašanja preduvjet je ne samo za privlačenje stranih investicija, već i za razvoj gospodarstva i poduzetništva, istaknula je Budimir. Indeks percepcije korupcije određene zemlje ukazuje na to kolika je razina percepcije korupcije u javnom sektoru na bodovnoj ljestvici od 0 do 100. Korupcija podrazumijeva nezakonite aktivnosti koje se namjerno prikrivaju, a izlaze na svjetlo dana kroz skandale, istrage i suđenja.

TIH napominje kako je hrvatski indeks percepcije korupcije ispod prosjeka EU, gdje je njegova prosječna vrijednost 66, ali je istodobno Hrvatska sa svojih 48 bodova iznad svjetskog prosjeka koji iznosi 43 boda. Na ljestvici korupcije najamanje je korumpirana Danska (92 boda), pa njezin veleposlanik u Hrvatskoj Poul Erik Dam Kristensen, koji je zajedno s drugim veleposlanicima prisustvovao današnjem predstavljanju indeksa percepcije korupcije, kaže kako je odnos prema korupciji pitanje političke kulture i svijesti da niska razina korupcije povećava bogatstvo neke zemlje.

'Za Hrvatsku i njezin politički razvoj važna je borba protiv korupcije jer to utječe na efikasnost države. Vrlo je ohrabrujuće što se zbog korupcije procesuraju odgovorni na visokim pozicijama. Da sam visoko poizicionirani političar u Hrvatskoj ja bih jako oklijevao od ulaska u bilo kakvu koruptivnu aktivnost. To je obećavajuće i sigurnost će se odraziti na rangiranje Hrvatska ubuduće', rekao je Kristensen.

Transparency International: Hrvatska po percepciji korupcije kao i lani

Hrvatska je na Indeksu percepcije korupcije (IPK) Transparency Internationala za 2014. dobila 48 bodova, isto kao i prošle godine. Ocjene se kreću od 0 bodova, što bi bila potpuna korupcija, do 100 bodova, što bi značilo da u zemlji nema korupcije. Hrvatska ovom ocjenom dijeli 61. mjesto s Ganom u istraživanju koje ove godine obuhvaća ukupno 174 zemlje.

Najbolje su ocijenjene Danska (92 boda), Novi Zeland (91) i Finska (89), a najlošije Somalija (8), Sjeverna Koreja (8) i Sudan (11). Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala je najopsežnije svjetsko ispitivanje percepcije korupcije, provodi se od 1995., a ove godine obuhvaća 174 zemlje, jednu manje nego lani. Rezultati Indeksa percepcije korupcije sastavljeni su na temelju ukupno 12 ispitivanja koja je provelo 11 nezavisnih ustanova, a ispitanici su bili poslovni ljudi i analitičari.

Po regionalnoj podjeli Hrvatska je svrstana u zemlje EU-a i zapadne Europe i manje je korumpirana samo od Bugarske, Grčke, Italije i Rumunjske. Gledajući susjedne zemlje, Slovenija je 39. u svijetu (58 bodova), Mađarska 47. (54 boda), a korumpiranije su Crna Gora koja je 76. (45 bodova), Srbija 78. (41 bod) i BiH koja je osamdeseta s 39 bodova.

Hrvatska je bila obuhvaćena s ukupno devet istraživanja, uz raspon ocjena od 31 do 66. Pri ocjenjivanju Hrvatske korištena su istraživanja koja su proveli Economist Intelligence Unit, nevladina udruga Freedom House, Global Insight (bivši Svjetski centar za istraživanje tržišta - World Market Research Centre), Zaklade Bertelsman (istraživanja Bertelsman Transformation Index i Bertelsman Sustanaible Governance Indicators) , Institute for Management of Development, Svjetski gospodarski forum i World Justice Project.

Indeksom percepcije korupcije ocjenjuju se sve razine rada tijela javne vlasti. Kod većine istraživanja ocjenjuje se koliko sam pravni okvir u nekoj zemlji onemogućava korupciju, a kod nekih se uzima u obzir i koliko su pregledni i transparentni u tijelima javne vlasti.

Jedan od osnivača Transparency Internationala Hrvatska Zorislav Antun Petrović kazao je kako rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazuju da se Hrvatska već godinama ne uspijeva maknuti prema naprijed, što pokazuje da nije dovoljno samo unaprijediti propise već ih treba i primjenjivati. 'Tijekom procesa pristupanja Europskoj uniji doneseno je puno zakona koji se vrlo provode u praksi – možda je najbolji primjer Zakon o pravu na pristup informacijama', ocijenio je Petrović.