Vijenac su položili zajedno predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović s izaslanstvom jedinica lokalne samouprave koje je predvodio župan šibenski Marko Jelić. Vijenac je odvojeno položilo izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Goranom Jandrokovićem te izaslanstvo Vlade s ministrima na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Vijenac su također položile udruge obitelji stradalnika Domovinskoga rata.

Polaganju vijenaca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Dio svečanosti odvijat će se na stadionu NK Dinara uz najviše tisuću uzvanika i građana.

U Kninu je cijeli državni vrh, no bez nazočnosti političkih predstavnika srpske manjine koji su najavili da ove godine neće doći na proslavu "Oluje".

Predsjednik države Zoran Milanović održao je govor u kojem je kazao da je operacija Oluja jedan je od najsmjelijih poduhvata u hrvatskoj povijesti.

'Ljudi koji su one zore kretali preko Miljevaca, mladi momci, u čijim glavama tko zna što je odzvanjalo, ali sigurno ne spokoj, već strah ali i nada u pobjedu, u tome nije bilo ničega osim hrabrosti i ljubavi. Često želim da hrvatska država u svojim nastojanjima, uspjesima ima tu organizaciju, čvrstu stegu u demokratskom društvu koji je tad imala vojska.

Tu u krajevima na Dinari i prema jugu hrvatska vojska je mjesecima pripremala obruč da porazi neprijatelja. Ni 1995. hrvatska vojska nije bila superiorna vojna smisla, u smislu tehnike… Njih više tisuća kao i uvijek mali broj pravih ljudi stavili su na kocku svoje živote, njihove obitelji su strepili, i napravili su nešto što se po orgaizaciji rijetko kad događa u hrvatskoj povijesti. To je Ante Gotovina, Damir krstičević, Ante Kotromanović, Ivan Korade… Sve su to ljudi bez kojih danas ovoga ne bi bilo, i političko vodstvo koje bez vrhunskih vojnika, vjere i zanosa ne može ništa. Ali kad se dogodi zanos, sinergija, to je bio predsjednik Republike Franjo Tuđman, te Gojko Šušak i Ivan Jarnjak. Bez malo dobrih ljudi, ključnih ljudi, nijedan veliki poduhvat neće uspjeti.

Prošle godine imali smo proslavu gesta jer je bilo zločina. Moramo govoriti o zločinama. Ne može biti svaka žrtva ista. Ubijani su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti. S gestama nemam problema, često sam imao geste prema slabijima, a to su u ovom slučaju pripadnici manjinske zajednice. To ne treba zaboraviti. To je bol koja toliko preteže na obje strane da ta poluga prijeti puknuti. Tu su ubijani na svojim kućnim pragovima babe i djedovi, ljudi koji su imali naivnu vjeru da mogu ostati na svom pragu, no ubijeni su, iznevjereno je temeljno ljudsko povjerenje, radi se o desecima ljudi. I to zaslužuje pijetet.

Još želim reći o čemu moji prethodnici nisu rekli, govorili su o važnim razvojnim pitanjim, a ja ću sigurnosno. Iza nas je teška serija odnosa s Haškim tribunalnom u kojem smo bili i odgovorni i optuživani za stvari koje nemaju veze s mozgom. U susjednim državama, pa i u BiH za koju želim vjerovati da je prijateljska, zasipaju hrvatsku optužnicama protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za nedokazana, izmišljena djela otprije 26 godina. To nije dobro. Hrvatska država treba reći – taj film ne bute gledali!

Mi tuđe zaista ne tražimo. Ovaj prostor je uvijek bio naseljen najtvrđima, najjačima… Tu se nikad nije lagodno živjelo. Krenemo li stalno žaliti nad sobom, kukati, nećemo se pomaknuti naprijed. I ako nas ima manje nego pred 20 godina, nema razloga za paniku. Izumrijeti nećemo. Okolnosti nikad nisu bile povoljnije nego danas. Moramo odrediti nacionalne interese.

Od srca zahvaljujem svima koji su bili nesebični, izložili se. Jedini naš saveznik smo mi sami. Pobjeda je isključivo i čisto hrvatska pobjeda.

Susjedima želim sve najbolje. Nadam se da ćemo ove godine preskočiti sitne inkriminacije, tu smo za suradnju, od svojih nestalih ne možemo odustati. Ne možemo odustati od potrage za tisuću ljudi i više i ne možemo pristati na to da se s njima izjednačuju ljudi koji su nestali u Hrvatskoj, druge nacionalnosti. Nema te vlasti u Hrvatskoj koja bi se na to mogla oglušiti. To je poruka susjedima ili prijateljima iz Beograda. Oko svega ostalog možemo trgovati.

U spomen na sve pale, one koji su dali sve, veliko i hvala, živjela naša domovina.', zaključio je Milanović. >>>Cijeli članak<<<

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković pozdravio je okupljene u ime Hrvatskog sabora i čestitao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti:

“Prošlo je već 26 godina od ove briljantne akcije, vjerojatno najveće pobjede u povijesti hrvatskog naroda. Nema sumnje, to je bila legalna i pravedna operacija, povijesna činjenica koju nikakav povijesni revizionizam neće uzdrmati. Dok smo ovdje, dok postoje svjedoci vremena, hrvatski narod zauvijek će pamtiti Oluju i da je Domovinski rat stijena na kojoj počiva hrvatska država.

Ostvarili smo velike pobjede, strateške ciljeve i na to moramo biti ponosni. Mi smo narod koji je pobijedio i koji je realizirao ono što je zadao na početku stvaranja suverene države. Moramo učiniti još mnogo toga da bi standard bio bolji. Pred nama su novi izazovi, ne teški poput rata, ali ti izazovi su drugačiji. Oni su svojstveni svijetu u kojem živimo, nepredvidivom, konfuznom i opasnom. Osim klimatskih promjena i gotovo svakodnevnih prirodnih katastrofa, pogodila nas je epidemija covida-19. Oko nas se događaju brojne promjene u međunarodnom poretku, veliki igraju presudne uloge, a mali traže kako se snaći. Oko nas se događaju migracije.

Ugrožena je i demokracija kakvu poznajemo; populizam, demagogija, laži i manipulacije mijenjaju sustave. U susjedstvu se događaju procesi na koje ne možemo žmiriti, tendencije u BiH da se oslabi pozicija hrvatskog naroda, to Hrvatska neće dozvoliti. U Srbiji konstantan pokušaj povijesnog revizionizma. Na to ćemo stalno ukazivati i poruka Srbiji iz Knina: Pogledajte istini u oči, prihvatite činjenice i odgovornost za ono što se događao devedesetih i onda možemo kvalitetnije surađivati.

Trebamo jačati pobjednički duh, ljubiti domovinu, brinuti o javnom dobru, to treba biti zadaća svih nas. Čuvajmo Hrvatsku, vrijednosti na kojima je utemeljena', kazao je Jandroković. >>>Cijeli članak<<<

Premijer Andrej Plenković kazao je da je 'uvijek je poseban osjećaj doći na današnji dan u Knin'.

"Danas odajmo priznanje pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci i hrvatskoj policiji koji su na terenu porazile zločinačku vojsku. No tu pobjedu i legitimno pravo da živimo kao slobodni ljudi u svojoj zemlji platili smo životima hrvatskih sinova kao i drugima koji su sudjelovali u ratu", dodao je Plenković.

Istaknuo je da su Domovinski rat i pobjeda u Bljesku i drugim akcijama temelji Hrvatske.

'Dostizanje pravde za sve kojima je nanesena bol ostaje naša trajna dužnost. Uvijek ćemo s ponosom slaviti Oluju. Velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad dopustiti da se dovodi u pitanje obrambenost Domovinskog rata. To je poruka susjednoj Srbiji', istaknuo je Plenković i dodao da se nastavlja s politikom pomirbe. >>>Cijeli članak<<<

Po završetku središnje svečanosti uslijedit će u 11,45 sati u crkvi Gospe Velikog Krsnog Zavjeta sveta misa koju će predvoditi vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan. U večernjim satima (u 20 sat) na Kninskoj će se tvrđavi održati koncert Orkestra Oružanih snag RH.

Taj će se koncert, zbog epidemioloških mjera, održati bez publike ali će ga izravno prenositi Hrvatska televizija. Obilježavanje 26. godišnjice Oluje u Kninu završit će vatrometom u 22 sata.

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije, predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana, oslobođeni su Sveti Rok nedaleko Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.

Uz Knin, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.