'Pravo na zdravlje i dostupnost zdravstvene zaštite je ustavna kategorija. Dio njih nema novaca, ali imaju pravo na zdravlje. Nereagiranjem na ovakav prijedlog zakona stvaramo dilemu kod građana - imamo li socijalnu državu ili imamo državu koja stvara socijalu i sirotinju', rekao je predsjednik HSU Silvano Hrelja na konferenciji za medije.

Na njoj je Hrelja osudio Vladino odbijanje HSU-ova prijedloga zakona o povećanju prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje (DZO) i komentar ministra zdravstva Milana Kujundžića da je riječ o populizmu.

Akcija prikupljanja potpisa kreće u petak i trajat će do 15. prosinca. Mišljenje HSU-a je da bi građani neovisno o stranačkoj pripadnosti, dobi i svjetonazoru trebali podržati tu akciju kako bi im HSU mogao pomoći izmjenom zakona. Odbijenom prijedlogu zakona HSU želi pridružiti potpise građana i zajedno ih predočiti resornom ministarstvu zdravstva i Vladi.

Trenutna situacija oko cenzusa je sljedeća: osigurane osobe mogu ostvariti pravo na plaćanje premije DZO-a na teret državnog proračuna ako njihov ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu obitelji, mjesečno ne prelazi iznos od 1516 kuna ili 1939 kuna za osiguranika samca.

Hrelja je usporedio prosječnu mirovinu iz 2004. godine, kada su cenzusi napravljeni, s tekućom godinom. Mirovine su u 15 godina porasle, s prosječne mirovine od 1750 kuna na 2500 kuna, dok je cenzus ostao isti, zbog čega neki građani ostaju bez DZO-a.

HSU stoga predlaže povećanje cenzusa na 1830 kuna, odnosno 2340 kuna te godišnje usklađivanje cenzusa s povećanjem plaća, odnosno mirovina.

'Najveći problem cijele ove priče je da postoji jedan broj ljudi koji zbog neimaštine ostaju bez dopunskog zdravstvenog, odnosno prihvaćaju rizik da će umrijeti, ali nemaju novca. Najtužnije je da živimo u takvoj državi', ocijenio je Hrelja.

Dodao je da se ne radi o tome da su ljudi danas bogatiji jer, tvrdi, danas s 2500 kuna možete podjednako kupiti kao i s 1750 kuna 2004. godine.

Dopunsko zdravstveno osiguranje je biser u trulom sustavu zdravstva, tvrdi Hrelja, jer funkcionira besprijekorno. Istaknuo je da ono od 2013. ima poseban žiro račun, sredstva troši namjenski, obaveze podmiruje na vrijeme, gotovo svi osiguranici ispunjavaju svoje obavaze te time ima 500 milijuna kuna viška prihoda nad rashodima.

Upozorio je na problem privatnih osiguravateljskih kuća kojima u interesu nije osigurati visokorizičnu stariju populaciju. Ukoliko ih i osiguraju, čine to uz visoke premije, dok pokušavaju privući mlade niskim premijama.

To je problem, tvrdi, jer sustav se održava temeljem solidarnosti među generacijama gdje svi plaćaju jednakih 70 kuna participacije, a, također, zbog velikog broja osiguranika prosjek godina osiguranika je 40.