"Ukidanje Hrvatske ulice je logičan slijed s obzirom da oni nisu raskrstili sa zločinima koje su ustaše počinile. Ne treba sa tim izjednačavati cijeli hrvatski narod, ali vlasti to trebaju pokazati, a to ne pokazuju i to davanjem ulicama ime (Mile) Budaka", citirala je danas agencija Tanjug ocjene zamjenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića tijekom rasprave o preimenovanju Hrvatske ulice.

Nekoć dužnosnik Demokratske stranke, a danas jedan od utjecajnijih članova vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), Vesić je, premda službeno zamjenik gradonačelnika, faktički prvi čovjek srbijanske prijestolnice.

Na dnevni red sjednice gradskog parlamenta srbijanske prijestolnice taj prijedlog došao je na inicijativu građana prigradskog naselja Kotež u gradskoj općini Palilula, na lijevoj obali Dunava, koji stanuju u toj ulici.

Primjedbu na preimenovanje Hrvatske ulice imao je vijećnik Građanskog demokratskog foruma (GDF) i profesor Fakulteta političkih znanosti Rade Veljanovski, poručivši da čin ne pridonosi i ne vodi prevladavanju sukoba Srbije i Hrvatske iz prošlosti.

Veljanovski drži nespornim da nekoj ulici u Beogradu treba dodijeliti naziv Glinskih žrtava 1941. godine jer je to i odavanje počasti srpskim žrtvama koje su pobile ustaše u Drugom svjetskom ratu, a taj zločin, istaknuo je Veljanovski, ne smije biti zaboravljen.

"Ukidanjem Hrvatske ulice mi ne pridonosimo prevladavanju sukoba iz prošlosti, a mi jesmo imali probleme i sve to ne može da se zaboraviti", rekao je Veljanovski, sugerirajući kako je prevladavanje sukoba jedini način da se pravim putem krene u budućnost

Ovom odlukom se tome ne pridonosi, poručio je Veljanovski.

Zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, koji je ranije obrazlagao razloge za preimenovanje Hrvatske ulice, među ostalim, i potrebom za reciprocitetom, uzvratio je Veljanovskom ocjenom kako svi u regiji trebaju dati doprinos razumijevanju, ali da toga ne nema bez povijesnog dogovora Srba i Hrvata, te Srba i Albanaca,

Vesić je istodobno ocijenio kako se ne može dopustiti da se u Hrvatskoj osporavaju ustaški zločini nad srpskim narodom Jasenovcu jer se na taj način ne priznaju zločini koje je počinio ustaški režim.

Zamjenik beogradskog gradonačelnika je sugerirao da u Jasenovcu treba pisati da je to bio "organizirani, državni genocid nad jednim narodom".

Vesić ocijenio kako ne može Srbija biti uvijek ta koja će slati signale dobre volje, a da takvi signali izostaju s druge strane

On je poručio kako će "svi koji poštuju Beograd imati poštovanje" Beograda, ocijenivši kako "za sada u odnosu sa Hrvatskom imamo samo nas koji pružamo ruku pomirenja, a ne dobijamo ništa".

Stanovnici Koteža svoj su prijedlog za preimenovanje Hrvatske ulice u Ulicu Glinskih žrtava 1941. obrazložile navodima da se "pokolj u Glini, u Crkvi Presvete Bogorodice dogodio 29. srpnja 1941. godine kada su ustaše ubili više od 1.700 ljudi".

"Žrtve su bile lokalno srpsko stanovništvo. Pokolj u glinskoj crkvi predstavlja jedan od najvećih ustaških zločina koji je proveden prije sustavnog genocida u Jasenovcu, Jadovnu i Staroj Gradiški... Novim nazivom ulice želimo sačuvati sjećanje na nevino stradalo stanovništvo", istaknuto je u inicijativi stanovnika Koteža gradskim vlastima.

U Hrvatskoj ulici u Kotežu ploče s imenom ulice odavno su poskidane, ali se ime navodi u svim službenim dokumentima, dok imena ulice nije bilo ni na autobusnom stajalištu, gdje je na ploči izvješeno ime Ulice Slavka Kolara, jedne od okolnih s kojima se križa Hrvatska ulica.

Prema ranijim najavama, ploče s novim imenima u Beogradu bi, osim Hrvatske, trebale dobiti i sadašnje Porečka, Hvarska, Splitska, Podravska, Bjelovarska i Šibenička, a mijenjat će se nazivi Ljubljanske, Bledske, Bosanske, Mariborske, Celjske, Lopudske, Murske i Zeničke na Paliluli.

Ranije je Zadarska ulica preimenovana u ulicu književnika i nekadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Dobrice Ćosića, a Zagrebačka u Ulicu Koče Popovića, revolucionara i antifašista čija je rodna kuća u toj ulici.