Hrvatska zajednica u Srbiji formirala je Zakladu 'Spomen dom bana Josipa Jelačića' u Petrovaradinu, a za prvog upravitelja imenovan je vijećnik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Goran Kaurić, objavili su u četvrtak vojvođanski mediji
Zadaća Zaklade, čije će sjedište biti u rodnoj kući hrvatskog velikana, bit će očuvanje i prezentiranje tradicijske i suvremene kulture Hrvata Petrovaradina i Novoga Sada, kao i zaštita kulturno-povijesnog nasljeđa hrvatske nacionalne manjine kroz afirmiranje lika i djela bana Josipa Jelačića.
'Ova zaklada i kuća imaju veliku obvezu da sačuvaju povijest Hrvata s ovih prostora, kao i cijele zajednice. Također, oni će biti njihovo važno mjesto susreta, ali i turistička destinacija, napose gostiju iz Hrvatske', izjavio je po imenovanju na sjednici Upravnog odbora Zaklade Goran Kaurić. Po njegovim riječima, među prvim zadaćama će biti unutarnja adaptacija zgrade, koja je, unatoč dobrom vanjskom izgledu, iznutra u lošem stanju i nefunkcionalna. Cilj je 'da ona bude pravi reprezent hrvatske zajednice, naše kulture, tradicije i povijesti', naveo je Kaurić. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je rekla da je Petrovaradin za hrvatsku zajednicu izuzetno važan, „ne samo radi čuvanja povijesti na našega bana, njegov lik i djelo, već i kao novo jezgro koje će biti stjecište i okupljalište ponajprije mjesnih Hrvata“.
Hrvatska zajednica odnedavno je u posjedu dijela rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, pokraj Novoga Sada. Njezino vodstvo godinama je tražilo da im se objekt dodjeli kako bi je pretvorili u spomen kuću i sjedište hrvatske manjinske zajednice. Do pomaka je došlo poslije posjeta Aleksandra Vučića Zagrebu u veljači 2018., kada je tijekom razgovora o položaju hrvatske manjine u Srbiji dogovoreno rješavanje statusa toga objekta. Na povijesno značenje objekta u Petrovaradinu, izgrađenog 1745., ukazuje spomen-ploča obnovljena u listopadu 2001. u povodu obilježavanja 200-te obljetnice rođenja najpoznatijeg hrvatskog bana.
Petrovaradin je drevni, vojni grad koji je bio važna točka otpora Austrougarske od prodora turske vojske u 17. stoljeću, kada se ovdje naseljavaju Hrvati. Početkom 19. stoljeća Hrvati su činili više od devedeset posto ukupnog stanovništva, no danas čine tek nepunu desetinu cjelokupnoga gradića.