Hrvatska želi pomoći u misiji obrazovanja žena i djevojčica u Afganistanu nakon okončanja međunarodne vojne operacije ISAF, izjavila je u četvrtak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić
Pusić je u srijedu i četvrtak sudjelovala na zajedničkom dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane zemalja članica NATO-a na kojem je jedna od glavnih tema bio Afganistan. Ona je na rubu ministarskog skupa imala i nekoliko bilateralnih susreta.
'Imala sam četiri ili pet bilateralnih susreta, a izdvojila bih dva koja su zanimljiva za ovu temu - s afganistanskim ministrom vanjskih poslova Zalmaiom Rassoulom i kratki susret s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Razgovarali smo o budućem sudjelovanju hrvatskih vojnih i civilnih predstavnika u Afganistanu nakon 2014. i povlačenja međunarodnih vojnih snaga, u kojima Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu, sudjeluje sa značajnim snagama od 350 ljudi, čija je uloga uglavnom obučavanje afganistanskih snaga', rekla je Pusić.
'Po našem mišljenju, treba kombinirati vojnu s civilnom nazočnošću i Hrvatska se želi koncentrirati na obrazovanje, u prvom redu žena i djevojčica, na obrazovanje jedne skupine žena za primaljske poslove, što je veliki problem u Afganistanu s obzirom na smrtnost novorođenčadi. Smatramo da je položaj 15 milijuna ljudi, koji su slučajno žene, jedan od ključnih civilizacijskih razloga zašto smo tamo. Ne smije se dopustiti da tih 15 milijuna ljudi bude žrtvovano u nekom metežu raznih drugih prioriteta i ograničenja, jer će položaj žena u velikoj mjeri diktirati buduću sudbinu Afganistana', istaknula je hrvatska ministrica.
NATO planira povući glavninu snaga od 130.000 trenutačno raspoređenih vojnika u Afganistanu do kraja 2014, nakon čega bi odgovornost za sigurnost trebale preuzeti afganistanske snage sigurnosti - vojska i policija. O ulozi NATO-a u Afganistanu nakon 2014. bit će riječi i na summitu Saveza 20. i 21. svibnja u Chicagu.
Zemlje koje sudjeluju u misiji ISAF u Afganistanu trebale bi financirati dio troškova afganistanskih snaga nakon što preuzmu odgovornost u zemlji.
'Za međunarodnu zajednicu to će značiti definiranje načina kako podržati Afganistan nakon dovršetka te tranzicije. To će uključiti održivo i dostatno financiranje afganistanskih snaga sigurnosti. NATO i partneri koji sudjeluju u ISAF-u snosit će pošteni dio toga tereta, ali to je, naravno, obveza cijele međunarodne zajednice', rekao je nakon ministarskog sastanka glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen
Pusić je rekla da bi iznos kojim bi Hrvatska financirala afganistanske snage nakon 2014. bio jednak godišnjim troškovima slanja trojice vojnika.
'Danska je pokrenula inicijativu da se pojedine zemlje koje sudjeluju u ISAF-u obvežu da će financirati afganistanske domaće snage, vojsku i policiju nakon 2014. Unutar toga, projicirani su iznosi za pojedine zemlje. Projicirani iznos za Hrvatsku je na razini troška za tri vojnika godišnje, za usporedbu, danas imamo 350 vojnika i policajaca. To je svakako izdrživ trošak za jednu civilizacijsku misiju koja je važna za svijet, ali i za Hrvatsku, jer se na neki način time definira tko smo i za što se zauzimamo', rekla je Pusić.