Istražitelji trenutno navodno provjeravaju prijavu Uprave Hrvatskih šuma protiv niže rangiranih voditelja u Slavoniji jer su, umjesto da prodaju drvo koje je vjetar porušio u nevremenu u srpnju 2023., kupcima nudili trupce iz netaknutih šuma, a za to su vrijeme oni porušeni propadali. Takvim poslovanjem navodno su tvrtki skrivili štetu od oko 150 milijuna eura. Posljednja je to u nizu afera koje su tijekom godina pratile ovu državnu tvrtku i njene čelnike.

Dujić: Zlouporaba položaja, stan ispod cijene i afera 'Nakaze'

Aktualni predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić za sobom vuče nekoliko afera, za koje je kriv on sam ili članovi njegove obitelji. Iz 2010. vuče kaznu za zlouporabu položaja i ovlasti jer je kao gradonačelnik Skradina od 2003. do 2005. nezakonito dobivao naknade dok je bio predsjednik Nadzornog odbora Cesta Šibenik i član Skupštine javne tvrtke Vodovod i odvodnja. Optužnicom ga se teretilo da je nezakonito, na ime isplaćenih naknada, dobio 147.000 kuna (19.500 eura), a iako je oslobođen zbog naknada iz Vodovoda, po drugoj točki optužnice osuđen je na šest mjeseci uvjetno, uz rok kušnje od dvije godine.

Poznat je i slučaj u kojem je njegova kći Anna 2020. kupila stan od 91 kvadrata od Ministarstva obrane za nešto više od 76.000 eura, odnosno za 830 eura po kvadratu, što je, prema pisanju novinara Denisa Mahmutovića za 24sata, bila preniska cijena. Riječ je, inače, o stanu koji je Dujić dobio na čuvanje 1991., kao djelatnik PU-a Šibenik, a koji je njegova kći platila jednokratno, pozajmicom od roditelja i pokojnog djeda.

Jakupčić: Zaposlio tisuću ljudi, mobingirao djelatnika, završio u zatvoru

Dujićev prethodnik Krunoslav Jakupčić također je bio sklon aferama, a u jednoj od njih bio je i uhićen. Što se tiče upravljanja tvrtkom, ostalo je zapamćeno da se za vrijeme njegova mandata, od 2017. do 2022., broj zaposlenih u Hrvatskim šumama povećao za 1040 osoba, odnosno za 14 posto, a iz tvrtke su novinaru Jutarnjeg lista Goranu Peniću rekli da je većina tih zapošljavanja bila zbog potreba radnika na projektima financiranim iz fondova EU-a. Način zapošljavanja bio je sličan kod svih - prvo su postali pripravnici, potom dobili ugovor na određeno vrijeme, a zatim i na neodređeno.

Jakupčić je na sudu osuđen i zbog mobinga djelatnika Hrvatskih šuma, a nakon presude tvrtka ga je morala vratiti na posao te mu isplatiti odštetu od 100.000 kuna (13.300 eura), kako je 2021. pisala novinarka Ana Raić Knežević za Telegram. No svakako je najveća afera u koju je bio umiješan Jakupčić bila ona vezana za Vjetroelektrane, u kojoj je optužen s Josipom Pleslić (bivšom Rimac), Milenkom Bašićem, Draganom Stipićem, Gabrijelom Žalac, Tomislavom Jurekovićem, Ivanom Melvanom i Domagojem Validžićem.

Prema još uvijek nepotvrđenoj optužnici, Rimac se tereti da je, koristeći svoj autoritet i položaj HDZ-ove gradonačelnice Knina i državne tajnice u Ministarstvu uprave, pogodovala Milenku Bašiću i Draganu Stipiću oko dobivanja dozvola i rješenja projekta Vjetroelektrane Krš - Pađene. Zauzvrat je, prema optužnici, dobivala mito od najmanje 40.000 kuna mjesečno, odnosno ukupno oko 1,1 milijun kuna. Da bi im omogućila da dobiju potrebne dozvole i rješenja, Rimac je, što u dogovoru, što uz vršenje pritiska, kontaktirala s drugim optuženima, među njima i s Jakupčićem, kojeg se tereti za zlouporabu ovlasti i trgovanje utjecajem.

U sklopu istrage te afere u medije su iscurile poruke koje je Jakupčić razmjenjivao s glasnogovornikom Vlade Markom Milićem preko WhatsAppa, a tema im je bilo zapošljavanje u Hrvatskim šumama. Kako je tada objavio tjednik Nacional, jedna Jakupčićeva poruka je glasila: 'Marko, molba. Molim Te, pitaj Šefa, za zapošljavanje u H. šumama - Branka Filipetija (pripravnik lovstva). On zna o kome je riječ. Hvala i pozdrav'. Druge poruke odnosile su se na zapošljavanje Milićeva prijatelja Nike Dujmovića, pa Jakupčić piše: 'Radit će do godinu dana na određeno, takva je praksa u Hrvatskim šumama, a onda ćemo ga primiti', na što mu Milić odgovara: 'Hvala ti Kruno puno'.

Zbog tih je poruka Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo postupak protiv Milića, no utvrđeno je da nije bilo povrede dužnosti. Nijedna od spomenutih afera, čak ni njegovo uhićenje, nisu skratile Jakupčićev mandat, nego ga je odradio do kraja.

Pavelić: Ministrov prijatelj, neisplaćeni bonus i sumnje u štetu od 400 milijuna kuna

Afere su obilježile i početak i kraj mandata Jakupčićeva prethodnika Ivana Pavelića. Prilikom imenovanja naišao je na kritike jer je dugogodišnji prijatelj ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, a koji ga je imenovao na čelno mjesto u Hrvatskim šumama. Kasnije se doznalo da je Pavelić Jakovininoj tvrtki, nekoliko godina prije imenovanja - dok je bio predsjednik Uprave Helios osiguranja - odobrio 60.000 eura kredita, pa se i tada postavilo pitanje je li imenovanje u Hrvatske šume bilo vraćanje usluge prijatelju iz djetinjstva. Pavelić je te tvrdnje negirao i tvrdio da ga je Jakovina imenovao zbog njegova 14-godišnjeg menadžerskog iskustva.

Ni odlazak Pavelića iz Hrvatskih šuma nije prošao bez kontroverzi, pa tako tadašnji ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nije želio isplatiti bonuse njemu i drugo dvoje članova Uprave HŠ-a, Mariji Vekić i Ivanu Ištoku. Riječ je bila o bonusima za prve četiri godine mandata u ukupnom iznosu od oko 7,6 milijuna kuna, a taj je slučaj, prema dostupnim informacijama, još uvijek na sudu.

Najveća afera iz Pavelićeva mandata bila je ona kada je ministar Jakovina, u srpnju 2014., dobio izvješće inspekcijskog nadzora poslovanja Hrvatskih šuma, u kojem je pisalo da je zbog sklapanja štetnih ugovora o prodaji drvnih proizvoda, kao i zbog prekomjerne sječe šuma, Hrvatskim šumama nanesena šteta od 400 milijuna kuna. Pavelić je tada tvrdio da je sve bilo rađeno po zakonu i pravilima struke te u skladu s godišnjim planovima. Jakovina je pak rekao da je riječ o predizbornom podmetanju.

Vuletić: Optužbe za krađu drvne mase i dugove tvrtki prema HŠ-u, upad USKOK-a

Mandat Darka Vuletića, Pavelićeva prethodnika, bio je obilježen serijom medijskih napisa o protuzakonitim natječajima i ilegalnoj sječi šuma, kojom se, kako se tvrdilo, godišnje ukrade 1,6 milijuna kubika drvne mase. Vuletić je sve to žestoko demantirao, kao i tvrdnje o dugu, teškom 400 milijuna kuna, koje navodno prema Hrvatskim šumama imaju tvrtke s 'povlaštenim statusom' jer je riječ o donatorima HDZ-a ili onima koje u vlasničkoj strukturi imaju političku podršku te ne plaćaju obaveze do godinu ili čak dvije.

No za vrijeme njegova mandata ipak je došlo do istrage, pa je tako u studenom 2009. USKOK upao u Hrvatske šume, no Vuletić je tada otkrio da su istraživali javne nabave iz 2005. i 2006., što je bilo dvije, tri godine prije nego što je on 2008. preuzeo upravljanje tvrtkom.

Beuk: Uhićen zbog Fimi medije, nagodba, pa povratak na posao

Razlog za USKOK-ovu istragu iz 2009. bilo je poslovanje Vuletićeva prethodnika Darka Beuka, a koji je u rujnu 2010. uhićen, tada ne više kao predsjednik Uprave HŠ-a, nego kao član Uprave. Ispostavilo se da je Beuk, u sklopu afere Fimi media, iz Hrvatskih šuma izvukao više od milijun kuna za crni fond HDZ-a u periodu u kojem je bio predsjednik Uprave. Tijekom suđenja priznao je krivnju i nagodio se s USKOK-om te je bio kažnjen s 11 mjeseci uvjetno, uz rok kušnje od pet godina, a i dobio je otkaz. Kako je za RTL pisala novinarka Ana Raić, 2016. je sudskom presudom vraćen u Hrvatske šume - na posao stručnog suradnika za lovstvo.