'Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše', rekla je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan u Bruxellesu na dodjeli nagrade Najdonator.

Osnovna ideja je nagraditi tvrtke koje se ističu doniranjem hrane na način da im se brend, kako je objasnila, povezuje s društveno odgovornim poslovanjem, a nagrađivanjem žele pokazati da postoje tvrtke koje su humanitarno angažirane. 'Posljednjih godina smo stalno u nekoj vrsti krize, a u teškim vremenima donirana hrana mnogima znači razliku između gladi i toplog obroka', izjavila je Borzan, potpredsjednica europskih socijalista i demokrata.

Prema podacima Porezne uprave, ukupna prodajna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u 2021. godini iznosila je 27.610.857,12 kuna. Radi se o određenom smanjenju iznosa u odnosu na 2020. godinu, kada je prijavljeno 29 milijuna kuna donacija. No ako se to usporedi s 20 milijuna kuna, koliko je donirano 2019., ipak se radi o značajnom povećanju.

'Nadamo se da je ovo zadnja godina dodjele priznanja Najdonator bez Banke hrane u Hrvatskoj. Mnogo toga se pokrenulo, više se donira, a ova nagrada je jedan od važnih kotačića u cijelom tom procesu. Današnji laureati pokazuju da se to može i da je poželjno donirati hranu. Čestitam im! Ovom dodjelom nagrada Najdonator, Mreža hrane prestaje s radom. U posljednjih osam godina mnogo toga je učinjeno i hvala Biljani Borzan i njezinom uredu, Ministarstvu poljoprivrede, donatorima i svima onima koji su nas doveli ovdje gdje jesmo, pred otvaranje Banke hrane. Nadamo se da smo i mi malo doprinijeli tome', kazao je koordinator Mreže hrane Zoran Grozdanov.

Prema nedavno objavljenom istraživanju, u 2020. je u EU bačeno 57 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj 286.379 tona. Na temelju tih rezultata donosit će se odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane jer Unije i države članice do sada su raspolagale samo procjenama i brojkama dobivenim različitim metodologijama.

'Brojke su ogromne. Ispada da deset posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu. I to u situaciji u kojoj je hrana zbog inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je to što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane. Države EU-a su se obvezale do 2030. prepoloviti te količine. Znači da je cilj za Hrvatsku do toga datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje', istaknula je prilikom dodjele nagrade hrvatska eurozastupnica Borzan, dodajući kako je istraživanje pokazalo da se na europskoj razini 55 posto hrane baci u kućanstvima, 18 posto u fazi prerade, 11 posto u primarnoj proizvodnji, devet posto u ugostiteljstvu te sedam posto u prodaji i distribuciji.

Petu godinu zaredom nagrada Najdonator otišla je u ruke Konzuma i Dukata u kategoriji velikih tvrtki dok je koprivnička Sana delikatese, treći put zaredom, nagrađena u kategoriji mikro, malih i srednjih tvrtki.

'Iako je ponekad organizacija doniranja zahtjevna te stvara dodatne troškove, ipak su svi članovi Sanina tima izuzetno ponosni što uspijevamo u tome. Iza vrijednosti donirane hrane stoji značajan angažman i trud naših radnika jer je donirana hrana spašena prije isteka roka valjanosti. Na ovaj način smo dvostruko ponosni jer ne samo što smo hranu donirali onima kojima je najpotrebnija, već se brinemo i o okolišu', kazala je direktorica Sana delikatesa Silvija Repić.

Na razini EU-a po glavi stanovnika se baci 127 kilograma, a u Hrvatskoj 71 kilogram. Prema tom kriteriju Hrvatska je odmah iza Slovenije, koja baci 68 kilograma hrane po glavi stanovnika. Najviše hrane po glavi stanovnika baci se na Cipru (397 kg), u Danskoj (221 kg) i Grčkoj (191 kg).

Dukat je u prošloj godini donirao hranu prodajne vrijednosti 2.071.271 kunu bez PDV-a, što je među velikim tvrtkama najveća ukupna vrijednost donacija hrane u odnosu na godišnji prihod.

'Ovo je peto priznanje u nizu. Ono potvrđuje da smo posvećeni pomaganju potrebitima na čije stolove donosimo milijun mliječnih obroka godišnje. Od 2015. donirali smo 1605 tona hrane, a samo lani 187 tona, dok je ukupna vrijednost naših donacija dosegnula 22 milijuna kuna. Iza brojeva stoje ljudi: 52 tisuće potrebitih i 20-ak naših zaposlenika koji im redovito isporučuju donacije', rekla je Kristina Klarić Rubičić, voditeljica Korporativnih komunikacija Dukata.

Konzum je u 2021. donirao hranu prodajne vrijednosti 7.087.523 kuna bez PDV-a, što je najveća ukupna vrijednost donacija hrane među velikim tvrtkama u Hrvatskoj.

'Kao jedna od najvećih kompanija u Hrvatskoj, svjesni smo svojeg utjecaja te smatramo da ga trebamo koristiti za stvaranje boljeg i prosperitetnijeg društva, a ova titula samo nam je dodatna motivacija da nam doniranje hrane i dalje ostane prioritet. Sve to ne bi bilo moguće bez naših vrijednih kolegica i kolega koji predano sudjeluju u našem donacijskom programu, kao ni bez humanitarnih udruga i partnera s kojima se brinemo da hrana dospije potrebitima', istaknula je Mira Kraljić, voditeljica Odjela zaštite okoliša i prirode Konzuma.

Europarlamentarka Borzan je poručila kako je nužno stalno educirati građane, posebno mlade, o vrijednosti hrane i načinima da se smanji njeno bacanje. Primjeri su, dodala je, rokovi trajanja.

'Pola građana EU-a ne razumije razliku između 'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do', a hrvatsko istraživanje je pokazalo da četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ta hrana još sigurna za jelo. Naime 'najbolje upotrijebiti do' znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da primjerice zadržava optimalnu hrskavost i boju, a može biti jestiv dugo nakon isteka roka', rekla je Borzan.

Dodala je da su izmjene rokova trajanja dio velike reforme sustava označavanja hrame u EU koja proizlazi iz strategije 'Od polja do stola', čija je izvjestiteljica iz redova eurosocijalista.

'Europska komisija trebala bi predložiti novi sustav označavanja do kraja 2022., no još nije poznato kako će to izgledati', rekla je te poručila da se razmatra nekoliko opcija.

'Naprimjer, da se istovremeno stave obje oznake, tako da 'upotrijebiti do' građanima kaže dokad je hrana sigurna za jelo, a 'najbolje upotrijebiti do' dokad zadržava optimalnu kvalitetu. Ima i ideja da se potpuno ukine 'najbolje upotrijebiti do' te da ostane samo rok do kojeg je hrana sigurna za jelo. U Švedskoj i Norveškoj su pak eksperimentalno zamijenili tu oznaku s 'najbolja kvaliteta do' i 'najbolje do, ali upotrebljivo nakon'', objasnila je Borzan.