Njih dvojica su, naime, u sklopu izmjena Generalnog urbanističkog plana Splita pronašli model kako ozakoniti bespravne kuće - time što će se, pojednostavljeno, Marjan proglasiti 'zonom tradicijskim naseobina', u kojoj će se dozvole moći izdati uz poštivanje konzervatorskih uvjeta. Ovakav scenarij već se u medijima najavljivao, no sada je potvrđen crno na bijelo kroz primjedbe na novi splitski GUP: izrađivači su se protivili ozakonjenju objekata izgrađenih između pretposljednje i posljednje nacionalne legalizacije, odnosno 1968. i 2011. godine, no Kuščević im je uputio posve suprotno mišljenje koje na koncu moraju poštivati.

Vlasnici kuća na Marjanu najčešće su starosjedioci koji su gradili na vlastitom zemljištu, no ondje su zabilježeni i puno ambiciozniji građevinski pothvati namijenjeni komercijalizaciji i preprodaji. Posljednjim Zakonom o legalizaciji dovedeni su u neravnopravan položaj jer nije predviđena gotovo nikakva mogućnost da ozakone svoj status - za razliku od gotovo 800 tisuća drugih bespravnih graditelja u državi. Kako je opća procjena da je nerealno sve srušiti i bez domova ostaviti nekoliko desetaka obitelji, a u isto vrijeme je i nedopustivo širiti građevinsko područje na park šumu, već godinama se pokušava pronaći rješenje za situaciju.

Na ideju o 'zoni tradicijskih naseobina' arhitekti su reagirali burno: optužuju Kuščevića da otvara vrata neselektivnoj legalizaciji na raznim područjima posebne vrijednosti u Republici Hrvatskoj, između ostalog i u nacionalnim parkovima, što će po njihovom mišljenju ugroziti najvrijednije prostore u zemlji. Radi se, smatraju, o štetnom presedanu i izvanrednoj opasnosti za prostor i struku na nacionalnoj razini.

'Autentičnu tradicionalnu gradnju, koju bi se trebalo štititi zbog kulturne i društvene vrijednosti za arhitektonsku struku i hrvatsko društvo općenito, degradira se izjednačavajući je s (post)tranzicijskom ilegalnom gradnjom. 'Tradicijske naseobine' su neornamentirane građevine jednostavnih oblika, sagrađene od autohtonih, lokalno raspoloživih materijala, s vremenskom granicom početka 20. stoljeća, a maksimalno do Drugog svjetskog rata. Lako su prepoznatljive i laiku, jer su elementi kulturne baštine i neraskidive tradicije potekle od naših predaka. Ukratko, to su elementi koji prostor čine kulturno bogatim, slojevitim te lako prepoznatljivim svima, unutar i van nacionalnih okvira', stoji u zajedničkoj reakciji splitskog i preostalih devet društava arhitekata Hrvatske.

Upozoravaju i da se njihova struka koristi kao 'živi štit' u pravno-političkim dosjetkama, što je nedopustivo na strukovnoj i civilizacijskoj razini, a situacija je još problematičnija jer o ovom pitanju nije konzultirana nijedan legitimni akter - od komore i udruženja arhitekata do arhitektonskih fakulteta u Hrvatskoj.

Iz splitske Udruge Marjan, koja okuplja vlasnike zemljišta unutar park šume, uzvraćaju udarac i prozivaju struku - ali i državnu i lokalnu administraciju, kao i ekološke udruge - da su same krive jer do današnjeg dana nisu uspjele ni definirati pojam 'tradicijskih naseobina'.

'Dakle, njegovo objašnjenje na papiru jednostavno ne postoji, a u Ministarstvu su nam objasnili da se kriteriji određuju slobodnom procjenom na terenu! Gdje su ti ljudi bili proteklih desetljeća i proteklih četiri godine? Za lov u mutnome krivi su svi', tvrdi donedavni predsjednik ove udruge Goran Jugović, koji je inače i najavio kandidaturu za gradonačelnika Splita.

'Osim toga, proglašenje zone tradicijske gradnje predstavljalo bi dodatni sloj zaštite Marjana jer u tom slučaju nikakva nova gradnja ne bi bila dopuštena, a konzevatri bi strogo nadgledali sve intervencije na postojećoj. Možda je nekome u interesu da se nas sruši, pa da se ostvare vizije nekih arhitekata o masovnoj gradnji na Marjanu? I zanimljivo mi je da nikomu ne smetaju lučice, restorani ili kafići u istoj zoni, premda zakon kaže da unutar park šume smiju postojati samo sadržaji koji služe njenom održavanju?', pita Jugović.

Kako bilo, o legalizaciji na Marjanu - kao i o desecima drugih neuralgičnih točaka i spornih izmjena - splitsko Gradsko vijeće odlučivat će na jednoj od idućih sjednica, najvjerojatnije u ožujku.