Osam sati na poslu, kuhanje, spremanje, peglanje, briga za djecu… tako izgleda prosječni dan zaposlene majke u Hrvatskoj. Emancipacija je ženama donijela dvostruko opterećenje: obrazovanje i zapošljavanje te teret kućanskih poslova koji i dalje ostaje na njima. Hrvatski muškarci pripadaju južnjačkom tipu i od njih se veća pomoć u kući uglavnom ne očekuje. Kako poslodavci i država mogu izaći u susret zaposlenim majkama, raspravljalo se u srijedu na panel diskusiji o položaju žene-majke u Hrvatskoj
'Usprkos proklamiranoj ravnopravnosti, zastupljenost žena na menadžerskim pozicijama i u politici i dalje je mala. No istraživanja pokazuju da je neravnopravnost žena najočitija u obiteljima. Tu je i dalje prisutna klasična podjela uloga', pojasnila je prof. dr. sc. Smiljana Leinert Novosel s Fakulteta političkih znanostikoja se dug niz godina bavi pitanjem položaja žena u hrvatskom društvu. Uz to je majka četvero djece te priznaje da bi bez baka-servisa u njenom slučaju njezino akademsko napredovanje bilo, ako ne zaustavljeno, onda prolongirano.
Iako se situacija pomalo mijenja na bolje te se muškarci više angažiraju u obitelji, posebice oko aktivnosti s djecom, ženama je emancipacija donijela kumulaciju uloga. Istraživanja su pokazala, kaže Leinert Novosel, da 75 posto zaposlenih žena obavlja gotovo sve kućanske poslove. 'Daleko smo od partnerskog odnosa u obiteljima', dodaje i zaključuje da je riječ o tzv. južnjačkom modelu.
Broj visokoobrazovanih žena jednak je ili neznatno viši od muškaraca. No zbog nesigurne egzistencije u financijskom smislu žene sve kasnije postaju majke, a prosječan broj djece pada. Iako bi se moglo zaključiti da natalitet trpi zbog emancipacije, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta, primjerom je dokazao da te dvije stavke ne moraju utjecati jedna na drugu. Naime od 12 najrazvijenijih europskih zemalja samo tri: Njemačka, Švicarska i Austrija, imaju loše demografsko kretanje, a ostalih devet, među kojima su i skandinavske zemlje, imaju najveći postotak zaposlenih žena i to ne nauštrb nataliteta.
Akrap objašnjava da visokoobrazovane žene u Hrvatskoj u prosjeku imaju mali broj djece, a visokoobrazovane Šveđanke u prosjeku imaju dvoje djece. U čemu je njihova tajna? Takve države provode kvalitetne populacijske i obiteljske politike te pomoću niza mjera stimuliraju zaposlene i obrazovane žene na majčinstvo.
Jadna od tih mjera jest i fleksibilizacija zapošljavanja koja se odnosi na klizno radno vrijeme, mogućnost da žena, ako je šest mjeseci na porodiljnom, nakon toga radi skraćeno ili u doba dana kada joj odgovara… Riječ je o nizu mjera koje dovode u ravnotežu poslovni i privatni život.
Mamforce je prvi poslovni model fleksibilnog zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova u Hrvatskoj. Nositelji projekta osmislili su i standard Mamforce company, a riječ je o priznanju i tituli koji bi bili dodijeljeni onim kompanijama u Hrvatskoj za koje se može reći da su odgovorni poslodavci. Takve tvrtke svojom politikom zapošljavanja omogućavaju fleksibilne radne aranžmane i rodnu ravnopravnost.
Kompanije sa standardom Mamforce trebale bi davati potporu zaposlenicima da nakon porodiljnog dopusta uravnoteže posao i obiteljske obaveze, trebaju nuditi prilagođene uvjete majkama s malom djecom, pogotovo ako je riječ o pauzama za dojenje i sobama za dojenje, a u slučaju većih kompanija bilo bi poželjno da imaju i vrtić za djecu zaposlenika te da nude iste mogućnosti napredovanja i usavršavanja bez obzira na spol.
