Hrvatska odvjetnička komora (HOK) obilježila je u petak 35. Dan hrvatskih odvjetnika, upozoravajući da ta profesija postaje žrtva 'napretka', globalizacije, robotizacije, ali i dehumanizacije jer se, primjerice, odvjetnike pokušava zamijeniti raznim aplikacijama ili robotima iako složene zakone nitko ni ništa ne može poznavati bolje od odvjetnika.
Danas u SAD-u većina sudskih slučajeva završi nagodbom pa se većina pravnih poslova svodi na čitanje dokumenata i sastavljanje ugovora zbog čega je tvrtka Ross Intelligence razvila vrstu umjetne inteligencije ROSS koja koristi snagu superračunala kako bi pomogla odvjetnicima s papirologijom, rekao je odvjetnik Tonči Ravlić na okruglom stolu 'Svijet bez odvjetnika?!'.
No, odvjetnici upozoravaju kako uz sve programe, robote i aplikacije i dalje postoji mogućnost pogreški u radu strojeva zbog čega se postavlja pitanje posljedične odgovornosti i naknade štete koju takvo pružanje pravne pomoći može nanijeti klijentima.
Dopredsjednik HOK-a Mladen Klasić zaključio je da bi svijet bez odvjetnika bio svijet bez vladavine prava bez koje ne bi bilo ni pravne države, dok čelnik HOK-a Robert Travaš kaže da odvjetnici ne strahuju od konkurencije ni aplikacija jer ništa ne može bolje od odvjetnika poznavati složene hrvatske zakone.
'Kako bi sve bilo lijepo da nema odvjetnika. Optuženici bi bili osuđeni bez prava na stručnu obranu, dakle brzo, efikasno i jeftino; ne bi trebali toliki broj sudaca jer bi se predmeti rješavali brzo, odvjetnici ne bi bili manekeni u radnim grupama za izradu zakona, ali je pitanje tko bi bio 'master mind' koji bi o svemu odlučivao, bi li to bio stroj ili čovjek i tko bi od njih bio pravedniji i humaniji', upitao se Travaš dodavši kako je to njegov humorističan i ciničan način obrade teme.
Travaš je upozorio i na nejednakost položaja odvjetnika iz zemalja članica EU u mogućnosti pružanja svojih usluga na jedinstvenom europskom tržištu, zbog čega bi država kod tumačenja europskih direktiva trebala brinuti o zaštiti hrvatskih odvjetnika i kontinentalnoj tradiciji pravnog sustava.
'Mišljenja sam da ravnopravnost na jedinstvenom europskom tržištu odvjetničkih usluga postoji samo na papiru, ali ne i u realnim mogućnostima i realnom životu', rekao je Travaš.
Do nelogičnosti i anomalija, smatra Travaš, dovodi birokratska primjena Direktive o uslugama na jedinstvenom europskom tržištu, a takva nekritična liberalizacija pristupu odvjetništvu dovodi do toga da se osoba iz Italije koja nije ispunila talijanske zakonske uvjete da bude odvjetnik u Italiji prijavljuje u Odvjetničku komoru Madrida u Španjolskoj koja ima liberalne uvjete i da se onda s potvrdom o članstvu Odvjetničke komore Madrida prijavljuje u Hrvatsku odvjetničku komoru, rekao je Travaš.
Obilježavanju Dana hrvatskih odvjetnika bili su predstavnici državnih i pravosudnih tijela te prijateljskih odvjetničkih komora iz Europe i svijeta, među njima i predsjednica Međunarodne unije odvjetnika (UIA) Laurence Bory.
U Hrvatskoj danas ima oko 4700 odvjetnika, od toga njih oko 2300 u Zagrebu, a od tih u Zagrebu njih oko 800 ima blokiran račun pa je to još jedan od dokaza stanja u odvjetništvu i gospodarstvu države i platežnoj moći naših stranaka, upozorava HOK.
