Rezultat referenduma na kojemu je većina glasovala za definiciju po kojoj je brak zajednica žene i muškarca je 'očekivan, ali i žalostan', a ne iznenađuje niti mali odaziv, navodi ljubljansko 'Delo'.

'Više od svega, u zraku ostaje osjećaj da je u Hrvatskoj već duže vrijeme na djelu konzervativna revolucija, a da je to blizu istini dokazuje i ishod referenduma', piše vodeći slovenski list.

'Hrvatska katolička crkva i HDZ svojedobno su dugo vremena djelovali kao sijamski blizanci, nakon čega su se razišli. Crkva je, ne samo zbog spora s niz godina vladajućim HDZ-om, sve više nestajala kao važan čimbenik s političkog parketa. To je bilo još primjetnije s pobjedom koalicije lijevog centra, a crkva je u referendumu po svoj prilici vidjela jednu od mogućnosti za svoj povratak', navodi list.

'Ekonomska kriza, nezaposlenost i beznađe dobrodošla su hrana za konzervativizam koji izrazito jača i kojemu pogoduje to što Kukuriku koalicija ne zna naći protuoružje. Umjesto da nastavi tako željenim putem prema skandinavskom modelu, Hrvatska se od njega sve više udaljava, a konzervativna revolucija koja se vidi u različitim oblicima i na različitim poljima dobiva nove krakove', navodi 'Delo'. List dodaje da su opravdani strahovi da u Hrvatskoj može doći do produbljenih društvenih podjela i novih referenduma na kojima bi konzervativci tražili glasovanje o pravima manjina i marginalnih skupina.

Ljubljanski dnevni list 'Dnevnik' navodi da je premijer Zoran Milanović svjestan kako bi nedjeljni referendum mogao poslužiti kao 'stilska vježba' za referendum o ćirilici.

'To bi u Hrvatskoj opet prizvalo ozračje rata. Ali, što učiniti kad su u Hrvatskoj ukinuli odredbu o pragu za izlaznost na referendumu, upravo zato da se osigura rezultat referenduma za ulazak u EU. Sada će po svoj prilici morati vratiti prag izlaznosti u pravila o referendumu kako bi spriječili njegove zloupotrebe', navodi list.

'Rezultat hrvatskog referenduma o braku naizgled je strašan jer je ustav prelijep tekst da bi se mijenjao u nazadnjačko-klerikalni popis želja i frustracija. No, zapravo to i nije tako strašno jer ustav treba čitati s rezervom, a bitno je uvijek kako se ustavna pravila provode u praksu izvedbom konkretnih zakona', navodi list, te dodaje da je u nedjelju u Hrvatskoj tiha većina ostala kod kuće.

'Istina je da se društveno zlo manifestira u svakoj akciji čovjekomrzaca, no osnovni problem je pasivnost većine. U Hrvatskoj je ovaj put na glasačka mjesta došla samo trećina registriranih birača. Slično je bilo i u Sloveniji prošle godine, kad se odlučivalo o obiteljskom zakoniku i većim pravima istospolnih zajednica, te 2003. godine kad se na referendumu odlučivalo o izbrisanima. Jesu li ljudi ostali kod kuće zato jer su protiv prava drugih? Sigurno ne, jer bi se inače potrudili i došli do glasačkih kutija. No, dok ljudi šute, nema nam pomoći, a zlokobne ideje uvijek nađu svoje mjesto. Hannah Arendt je to nazvala odsutnošću kritičkog razmišljanja: ljude odvoze kamionima, a svi bulje u prazno, sve dok kamioni ne dođu i po njih', zaključuje u komentaru ljubljanski dnevni list 'Dnevnik'.