Puhovski je u telefonskom razgovoru za Hinu istaknuo kako se hibridno medijsko djelovanje načelno očituje u pokušaju fabriciranja 'alternativnih činjenica' i stvaranja stanja koje bi odgovaralo 'nekome izvana', a nositelji takvog djelovanja bili bi oni koji bi Hrvatsku željeli više orijentirati prema Moskvi ili prema Washingtonu u odnosu na Bruxelles ili više prema radikalnoj desnici, a manje prema liberalnim strankama.

Milardović pak naglašava kako bi pojavni oblici hibridnog medijskog djelovanja mogli biti oni koji se mogu pročitati u tekstovima unutar medijskog sustava.

'Oni koji poznaju medije vide razliku između članka koji je objektivan, etičan i dobronamjeran i onog koji nije takav te ima neetičnu pozadinu u kojoj se može osjetiti latentni i sofisticirani napad na nekoga', ističe Milardović. 

Ciljevi su destabilizirati ili oslabiti aktere ekonomskog i političkog sustava Hrvatske, a definiraju ih oni igrači koji se bave kibernetičkim ili hibridnim ratovanjem, dodao je. 

Moglo bi se to tumačiti na način da je RH izložena interesima velesila, jer se na našem prostoru sudaraju interesi velikih sila, konkretno preko Agrokora, energetske politike, bankarskih interesa i tome slično, mišljenja je Milardović.

Milardović smatra da 'priča oko Agrokora' ima tu dimenziju.

'Stanje je dosta alarmirajuće i rizično i dobro je da je to netko detektirao i osvijestio pa se nadam da će promptno i djelovati, a ne se prepustiti onima koji provode taj tip kibernetičkog rata', istaknuo je.  

Macan: Hrvatska je u fokusu zbog Agrokora 

Medijski stručnjak Krešimir Macan rekao je za Hinu kako je hibridni rat danas pojam koji pokriva sve oblike onoga što se nekad ranije nazivalo specijalnim ratom, bez vođenja konvencionalnog ratovanja.

Napomenuo je kako današnje digitalne tehnologije omogućuju stvaranje hibrida raznih dosad korištenih tehnologija i postupaka - od klasične propagande i dezinformiranja do sofisticiranih hakerskih napada s ciljem krađe povjerljivih podataka ili preuzimanja upravljanja nad strateškim sustavima.

'U svakom trenutku se proizvode i emitiraju brojni sadržaji koji naizgled ne trebaju izgledati povezano, ali potom stvaraju željene sinergijske efekte - kaosa,  destabilizacije ili što se već želi postići. To je hibridni rat svih protiv svakoga i stalno traje i njima se moraju baviti službe zadužene za nacionalnu sigurnost i hibridno ratovanje s naše strane. Lažne vijesti su oblik hibridnog ratovanja kojim se također usmjerava javno mnijenje, a kombinaciju svega dosad navedenog smo vidjeli na zadnjim izborima u SAD i Francuskoj', rekao je Macan. 

Macan smatra da je Hrvatska u ovom trenutku u fokusu zbog restrukturiranja Agrokora, njegova regionalna i šireg utjecaja i da se tu aktivno ratuje medijski još od dana aktiviranja Lex Agrokor.

'U eteru oko Agrokora je puno više 'magle' nego činjenica', ocijenio je.

Osim toga, dodao je, bili smo izloženi i velikom medijskom i diplomatskom pritisku oko arbitraže iz Slovenije, svako malo imamo toplo-hladno na relaciji sa Srbijom, a pod zadnje i s BiH - od pitanja konstitutivnosti Hrvata u BiH, Pelješkog mosta, a uskoro i vezano za presudu u Haagu.

'Vjerujem da prosječni građanin u svakoj od ovih navedenih situacija može prepoznati ciljeve koje imaju te akcije. I nisu najčešće u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima', ustvrdio je Macan.

Plenković: Puno je aktera koji žele destabilizaciju

Premijer Andrej Plenković nedavno je ustvrdio kako se u Hrvatskoj vodi hibridni medijski rat te da postoji puno aktera koji žele destabilizaciju.

Dodao je i da s time nije suočena samo Hrvatska nego i vlade u drugim zemljama.

'Radi se o danas već normalnom 'modusu operandi', s čime se treba nositi svakog dana. Aktera je puno, interesa je puno, a interesantno je kako ponekad kolidiraju u želji za destrukcijom interesi različitih skupina. Ja samo znam da ono što radimo, radimo odgovorno, radimo na tragu zaštite hrvatskih nacionalnih interesa, a vidim da je jako puno onih aktera koji žele destabilizirati te procese,' poručio je Plenković.