Vesna Imerović, umirovljena liječnica koja se stavila na raspolaganje za pomoć u borbi protiv epidemije, u N1 Studiju uživo rekla je zbog čega se odlučila na taj potez, te je komentirala mjere koje su propisane za suzbijanje koronavirusa. Stožer, kaže ona, radi svoj posao dobro, a na građanima je da se pridržavaju propisanih mjera.
Čitav život sam se borila s bolestima, kako vlastitima, tako i tuđima. Od rođenja sam znala da ću biti doktorica. Nisam ništa drugo ni upisala. Stažirala sam na Rebru, volontirala na Rebru, a mjesto sam našla na hitnoj u Sisku. Izabrala sam Opću specijalizaciju, završila sam postdiplomski uz urgentne. U Hitnoj sam radila 29 godina, bila šef, radila na terenu, išla u nemoguće. Radila sam i u ratu, a poslije rata sam radila u Lekeniku, u sjajnoj ambulanti", ispričala je doktorica Vesna Imerović za N1 kako je izgledao njezin radni vijek.
Na pitanje koliko su za situaciju s velikim brojem zaraženih odgovorni članovi Stožera i mjere koje oni donose, a koliko građani, ona kaže:
"Stožer nema veze s tim. Ljudi stvarno trebaju znati da trebaju nositi masku, ne jer je to nečija fiks-ideja, nego jer je to virus na koji smo sasvim neotporni. Jasno da su stariji u domovima ugroženi, ali mladi također imaju mnoge bolesti kojima su imunokompromitirani. Nositi masku - pa to nije problem, o tome ne treba toliko raspravljati. Da na početku epidemije nismo nosili maske i imali lockdown, ne bismo imali nikakav turizam."
Svi se moramo čuvati, držite maske k vragu! Neki čak bolje izgledaju s maskom", i našalila se doktorica Imerović.
Kazala je kako je velika razlika između rada u ratu i rada sada ta što su u ratno doba su u zdravstvu ljudi bili zdravi, a sada su mnogi zahvaćeni (virusom).
"Mislim da ni škola, ni tramvaji nisu problem, nego druženja koja možda nisu ni velika. Mlad i zdrav će lako preboljeti bolest, a netko kome je imuni sustav kompromitiran... Svi smo ugroženi. Koliko puta moramo ponoviti da ljudi trebaju nositi maske, pa to bi i bedak shvatil", kazala je doktorica.
Kako optimizirati sustav?
"I bolnički liječnici moraju malo paziti. Raste znanje, specijalizacije su sve uže. Kada dođe na primarnu, svaki pacijent ide na CT i druge pretrage. A to je sve skupo. Možda trebamo paziti da ne dupliciramo stvari. Ne treba svatko ići na sve pretrage.
U apoteci potrošite 1000 kuna na dodatke prehrani i vitamine, a i lijekovi u bolnicama koštaju. Uvijek je bilo premalo sestara, ali nama to nikada nije bio velik problem - no mi smo se borili da radimo. Sada su mladi liječnici dosta distancirani od pacijenata, tu su kompjuteri, manje se razgovara", kazala je Imerović.
Dodala je i kako je starost, kao faktor ugroze za umirovljene liječnike, relativna stvar.
"Jest, sve nas boli, ali i mladi imaju problema. Ipak, ljudi danas umiru i s 80, 90 godina", rekla je.
Što se tiče njenog potencijalnog angažmana u sustavu zdravstva, rekla je kako njoj ego ne bi branio da radi bilo što.
"Spremna sam raditi bilo što pa makar i raditi na pozivanju oboljelih i njihovih kontakata", kazala je liječnica koja želi pomoći.