Srbija mora shvatiti da iza ovakve odluke Haškog suda stoje teške posljedice po državu. Veoma je oslabljenja pozicija Srbije kad je riječ o odnosima prema tužbama koje su podnijele Hrvatska i Srbija jedna protiv druge', zaključio je Dačić u razgovoru za televiziju Pink2.

On dodao i da je sada teško očekivati da se dogovori obostrano odbacivanje jer to Hrvatska nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima u kojoj je odbačena optužba da je tijekom operacije Oluja počinjeno etničko čišćenje srpskog stanovništva. 'Zašto bi odustajali kad sada imaju službenu presu', rezignirano je zaključio Dačić.

S njim se slaže i profesor međunarodnog prava s američkog sveučilišta Yale Mirjan Damaška. On je u razgovoru za agenciju Hina izjavio da se jako plašio mogućnosti da generali budu proglašeni krivima za zločinački pothvat s ciljem protjerivanja srpskog stanovništva uz dijelova Hrvatske na čijem je čelu stajao, prema optužnici stajao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, zbog mogućih negativnih povijesnih, političkih i pravnih implikacija. Riječ o mogućnosti od koje su mnogi u Hrvatskoj strahovali, a to je da bi praktički sudski bilo utvrđeno da je država nastala na zločinu.

Damaška objašnjava da je oslobađajuća presuda veliki udarac za srpsku tužbu za genocid protiv Hrvatske, ali bi to isto bila i osuđujuća presuda. Srpska se tužba velikim dijelom temelji na prvostupanjskoj presudu generalima Gotovini i Markaču, ali sud bi utvrdio da se radilo o etničkom čišćenju, a ne može biti u isto vrijeme i genocid i etničko čišćenje.