licitiranje imenima

I nakon Stoltenberga, Stoltenberg? Potraga za novim čelnim čovjekom NATO-a podijelila savez, a zbog rata u Ukrajini samo je jedno ime pri vrhu

30.01.2023 u 23:33

Bionic
Reading

S ratom koji bjesni u Europi, utrka za poziciju sljedećeg šefa NATO-a je u tijeku. Jens Stoltenberg bio je čvrsta ruka dok su zapadne prijestolnice žurile pomoći Ukrajini da potisne rusku invaziju. Ali kako mu mandat istječe u rujnu, sve su veća nagađanja o tome tko bi ga mogao naslijediti. Može li to biti žena? Netko iz istočne Europe? Politico je analizirao koje je najizglednije rješenje

Rat u Ukrajini i ruska invazija uvelike kompliciraju odluku o izboru novog čelnog čovjeka NATO saveza, koja zahtijeva konsenzus među čelnicima 30 zemalja članica NATO-a, prenosi Politico.

Sljedeći glavni tajnik morat će bit vješt u balansiranju poticanja članica da nastave opskrbljivati Ukrajinu oružjem i raditi na obrambenim sposobnostima samog NATO-a, dok istovremeno savez formalno drži izvan sukoba. Rijetki prolaze provjeru za ovu vrlo osjetljivu ulogu.

'Opći osjećaj je da je vrijeme za svježu krv', rekao je jedan visoki diplomat NATO-a.

Ali saveznici bi ipak mogli igrati na sigurno i ostati uz Stoltenberga.

Ulog na Stoltenberga

Visoki europski diplomat spekulacije o novom glavnom tajniku NATO-a sveo je na tri razine, ovisno o intenzitetu kuloarskih priča.

Produljenje Stoltenbergovog mandata je najčešće spominjana opcija.

Imena koja se spominju kao druga opcija su nizozemski premijer Mark Rutte, estonska premijerka Kaja Kallas i britanski ministar obrane Ben Wallace.

Treću skupinu rjeđe spominjanih imena, rekao je diplomat, čine premijerka Litve Ingrida Šimonytė, predsjednica Slovačke Zuzana Čaputova i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iz Njemačke.

Obzirom da su svi lavni tajnici do sada bili muškarci, raste pritisak da se na poziciju imenuje žena.

'Vrijeme je za žensku glavnu tajnicu', rekao je viši diplomat NATO-a. 'Ako muškarci pokušavaju zauvijek zadržati svoje pozicije, pravedna zastupljenost žena nikada neće imati šanse.'

Neke članice saveza zalažu se i veću regionalnu raznolikost. Stoltenberg, koji je na toj dužnosti od 2014., bivši je norveški premijer. Njegovi najnoviji prethodnici bili su Danci, Nizozemci i Britanci.

  • +9
Jens Stoltenberg Izvor: EPA / Autor: STEPHANIE LECOCQ

Mandat sadašnjeg glavnog tajnika brzo je produljen prošlog ožujka nakon ruske invazije na Ukrajinu. Mnogi dužnosnici sada vjeruju da je još jedno produljenje za Stoltenberga, makar i kratko, ozbiljna mogućnost.

Dugogodišnjeg lidera smatraju sigurnim izborom. Unatoč tome što bi neke članice voljele vidjeti novo lice, Stoltenberga se još uvijek doživljava kao rijetkog visokog dužnosnika koji može zadržati hladnokrvnost i držati se isplaniranog scenarija, čak i u najtežim krizama.

'Stoltenberg želi ostati', rekao je visoki NATO diplomat.

No, ukoliko bi se Stoltenbergu mandat produljio na kratko vrijeme, moglo bi doći do situacije da se odluka o njegovom nasljedniku donosi u isto vrijeme kada će se održavati izbori za povjerenike i čelne ljude EU institucija 2024., da ne spominjemo nadolazeće predsjedničke izbore u SAD-u. To je ishod koji bi neki saveznici željeli izbjeći.

Glasnogovornik NATO-a odbio je elaborirati Stoltenbergove buduće težnje. Upitan u prosincu o tom pitanju, sadašnji glavni tajnik rekao je za BBC: 'Sada sam usredotočen na svoje odgovornosti.'

Istočna fronta

Neki bi na mjestu novog glavnog tajnika voljeli vidjeti nekog iz istočne Europe. I prije ruske invazije na Ukrajinu, postojaala je ideja da savez odabere glavnog tajnika među kandidatima s istoka Europe. Neki dužnosnici u regiji tvrde da je rat išao u prilog tome da kandidat bude netko iz zemalja poput Estonije ili Litve.

'Godinama su zemlje istočnog krila upozoravale na prijetnju Rusije', kaže jedan dužnosnik iz baltičkih zemalja.

Zemlje regije, rekao je taj dužnosnik, prednjače u povećanju vojne potrošnje i potiču savez da poboljša svoju obranu.

'Bilo bi vrlo logično i otrežnjujuće imati kao glavnog tajnika nekog tko ima iskustva u odnosima s Rusijom i tko razumije rusku logiku i mentalitet', dodaje.

Slovakinja Čaputová ispunjava uvjete i kao potencijalni ženski glavni tajnik i kao osoba koja dolazi s istoka Europe, iako se njezino ime rjeđe spominje u kuloarima. Njen glasnogovornik rekao je da je ona usredotočena na svoj trenutni posao, ali je da je mogućnost da netko iz Slovačke uopće bude predložen za mjesto u NATO-u 'snažan odraz slovačkih vanjskih i sigurnosnih odluka'.

Još jedna osoba koja se spominje kao potencijalni kandidat je Klaus Iohannis, rumunjski predsjednik. No, on bi se mogao suočiti s protivljenjem iz susjedne Mađarske, kao i protivljenjem onih koji bi više voljeli ženskog kandidata.

Neke zapadne članice, međutim, trenutno ne bi podržale takve kandidate, smatrajući istok saveza, a posebno baltičke države, previše 'agresivnima' dok u susjedstvu bjesni rat.

Sama Estonka Kallas umanjila je očekivanja za kandidaturu, rekavši lokalnim medijima u studenom da je 'vjerojatnost da će ovakva ponuda biti dana ekstremno niska'.

Zapadne opcije

Zapadne članice NATO-a neki vide kao pouzdan rezervni izvor iz kojeg bi mogla doći nova čelna osoba saveza.

Wallace, britanski ministar obrane, vrlo je cijenjen i ranije je rekao da bi NATO bio 'dobar posao'. Međutim, očekuje se da će se brojne europske prijestolnice, posebice Pariz, usprotiviti imenu iz Londona i inzistirati na kandidatu koji dolazi iz EU.

Jedan mogući kompromis koji se nudi u Bruxellesu je da još jedan glavni tajnik bude iz Nizozemske. Nizozemski političari tradicionalno su bili popularan izbor za tu ulogu, prethodno su tu dužnost obnašali tri mandata koji su pokrivali 21 godinu u proteklih šest desetljeća. Imena sadašnjeg premijera Ruttea, zamjenice premijera i ministrice financija Sigrid Kaag i ministrice obrane Kajse Ollongren kruže kao mogući kandidati.

Upitan o špekulacijama, Rutte je rekao da želi 'u potpunosti napustiti politiku i baviti se nečim sasvim drugim'.

Predsjednica Komisije von der Leyen, bivša njemačka ministrica obrane, kandidatkinja je koja bi mogla dobiti potporu zapadnih prijestolnica nervoznih zbog mogućnosti da glavni tajnik bude netko s istočnog krila, no nije jasno je li zainteresirana za tu ulogu. 'Nikad ne komentiramo takve spekulacije', rekao je glasnogovornik Komisije.

Među ostalim političarkama koje se spominju su nadaleko cijenjena zamjenica premijera Kanade Chrystia Freeland i ministrica vanjskih poslova Mélanie Joly. Ipak, kažu dužnosnici, dok se savez usredotočuje na jačanje svoje obrane, niska potrošnja Kanade za obranu i neeuropski status znače da Kanađanin vjerojatno neće dobiti posao.

Usred svih nagađanja, neki uopće odbacuju imena kojima se poigrava unutar saveza. 'Ovo je više lista imena koja su bilo kome pala na pamet. Moja pretpostavka: Stoltenberg', kazao je visoki europski diplomat.