Naglasivši da je HDZ vrlo čvrsto proeuropski orijentirana stranka, premijer je rekao da je uvođenje eura godinama cilj naše europske politike. Dodavši kako ta tema nije jučer došla na dnevni red, poručio je i da će proces uvođenja eura trajati idućih nekoliko godina. Navodeći kako većina građana danas štedi u eurima, Plenković je rekao da će troškovi konverzije biti minimalni, pa će tako npr. kava zbog troškova konverzije poskupjeti za dvije lipe
Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u srijedu kako će predstojeći izbori za Europski parlament biti 'politička bitka za smjer zemlje', istaknuvši kako nema tog strateškog pitanja oko kojeg HDZ nije štitio nacionalne interese.
'Ovo je politička bitka za smjer zemlje. Hoćete li prepuštati odgovornost protestnim strankama, anarhistima, antisistemcima, kvazisuverenistima, fragmentiranim socijaldemokratima, brzorastućim raznim verzijama liberalno-lijevih opcija ili ćete dati povjerenje onome tko ulaže 30 godina u Hrvatsku, tko 30 godina ulaže u smjer Hrvatske, tko razumije međunarodni europski kontekst i koji ima ljude, program i znanje da iznese izazove koji su ispred nas. To je odabir pred svima nama', rekao je Plenković na obilježavanju 29. obljetnice HDZ-a Trnje.
Istaknuvši kako nema tog strateškog pitanja oko kojeg HDZ nije štitio nacionalne interese, poručio je i kako po tom pitanju u zemlji nema jačih od HDZ-a.
'Tu nema jačih od HDZ-a, ne postoje', naglasio je.
Naglasivši i da je HDZ vrlo čvrsto proeuropski orijentirana stranka, rekao je i da je uvođenje eura godinama cilj naše europske politike. Dodavši kako ta tema nije jučer došla na dnevni red, poručio je i da će proces uvođenja eura trajati idućih nekoliko godina. Navodeći kako većina građana danas štedi u eurima, Plenković je rekao i da će troškovi konverzije biti minimalni pa će tako npr. kava zbog troškova konverzije poskupjeti za dvije lipe.
Deset milijardi eura
Istaknuvši važnost povećanja apsorpcije europskih sredstava za razvoj Hrvatske, kazao je da su ona jedna od ključnih poluga razvoja zemlje. Zato se, rekao je, zalažemo da ona i dalje budu oko deset milijardi eura te da se ti projekti prenesu na lokalne razine kako bi to ljudi vidjeli.
'Pelješki most će ostati kao trajni spomenik prvih sedam godina članstva u EU. Neće ga nitko moći ignorirati. Spojiti hrvatski teritorij nakon 300 godina - ako vam je nešto zaštita nacionalnog interesa i strateško postignuće, onda je to - to', poručio je.
Stoga će, naglasio je, i dalje ići s pripremama za članstvo u Schengenu, uvođenje eura, bolju apsorpciju europskih sredstava i provedbu strateških projekata, a naša zemlja će početkom 2020. godine i prvi put predsjedati EU-om.
Navodeći kako su sada riješene temeljne nacionalne zadaće (članstvo u EU i NATO-u), Plenković je rekao da u ovom desetljeću treba raditi na jačanju hrvatskog gospodarstva, posebice nakon gospodarskih kriza koje su pogodile Hrvatsku.
Loviti korak
'Ovo je desetljeće u kojem moramo zaokruživati naš gospodarski napredak i loviti korak s onima koji su ispred nas', poručio je.
Istaknuvši kako je njegova vlada učinila puno na fiskalnoj konsolidaciji, Plenković je rekao da su 'krenuli' s javnim dugom na razini 80,6 posto udjela u BDP-u, a danas je on 74,5 posto. Dodajući kako se taj trend nastavlja, smatra kako će javni dug u udjelu BDP-a 2021. godine biti oko 64 posto.
Osvrćući se na uspjehe njegove vlade, rekao je da su kroz 'tri vala' porezne reforme hrvatsko gospodarstvo i građane rasteretili za 6,5 milijardi kuna, a administrativnim rasterećenjem još dodatno 2,3 milijarde kuna. Drži da nije bilo brodogradilišta i krize s Uljanikom u prošloj godini, imali bismo još viši suficit u odnosu na 2017. godinu.
'To su ogromna postignuća za vođenje hrvatskih javnih financija', naglasio je.
Govoreći, uz ostalo, o iskoracima u pravosuđu, istaknuo je da su za 40.000 godišnje smanjili broj zaostalih predmeta na sudovima te su zakonskim izmjenama za 50.000 smanjili broj blokiranih građana nego što ih je bilo prije 1. srpnja 2018. Najavio je i da će taj problem dodatno rješavati novim ovršnim zakonom, što će biti jedan od zadataka reforme pravosuđa.
Na razini 1954.
Upozorivši na problem demografije, Plenković je rekao da smo danas, po statističkim procjenama, na razini 1954. godine, kada je Hrvatska imala oko četiri milijuna stanovnika. No, kazao je, tada se u prosjeku rađalo oko 90.000 Hrvata, a danas samo 36.000.
Čestitajući jubilej HDZ-a Trnje, predsjednik zagrebačkog HDZ-a i zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić pozvao je mlado vodstvo te područne organizacije da budu nositelji promjena u toj gradskoj četvrti te razvijaju projekte vezane uz park na Savici te nesanirano odlagalište otpada.
'To su bile dvije teme na kojima su populističke stranke tražile glasove, a to su teme na kojima HDZ prvi u ovom kvartu treba medijski istupati', poručio je.
Na osnivanje HDZ-a u Trnju podsjetili su predsjednik HDZ-a Trnje Vedran Mihelčić i predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a Trnje Josip Turković.