Na Stankovićevo pitanje je li država na rubu gospodarskog sloma, Kulić odgovara: 'To i pismeni i polupismeni znaju. Moramo biti svjesni posljedica onoga što se događalo u posljednjih 50 godina, a ne u posljednjih 20.' Navodi da unazad 10 godina bilježimo konstantni minus u stopi rasta, tj. u stopi pada.

Kao najveći hrvatski problem ne ističe visinu duga, nego činjenicu da nitko ne zna njegov točan iznos. 'Dug države je 42 milijarde eura plus kamate. Tu se treba pribrojiti 17 milijardi eura duga građana, plus kamate… Mi zapravo ne znamo pravo stanje duga. Nemamo monetarnu vlast ni monetarni sustav', kaže Kulić.

Osim što se obrušio na bivšeg ministra financija Borislava Škegru, kojeg među ostalima smatra odgovornim za kriminalnu privatizaciju 90-ih godina, Kulić je kritizirao i guvernera HNB-a Željka Rohatinskog. Smatra da on nije dovoljno zaštitio i prepoznao važnost monetarne neovisnosti Hrvatske. Kulić je među najvećim kritičarima privatizacije. Tvrdi da treba nacionalizirati sve što je stečeno nezakonito.

Kulić je iznio zanimljive podatke o tome na što Hrvati najviše troše, a da to nisu hrana ili režije. Godišnje se 20 milijardi kuna potroši na igre na sreću, 28 milijardi na telekomunikacijske usluge, a nevjerojatnih 38 milijardi na odjeću i obuću. Usporedbe radi, samo 11 milijardi potroše Hrvati na obrazovanje.