'Međutim, nemam nikakve druge informacije osim ovih medijskih o cijelom slučaju. Namjeravam se obratiti mađarskom veleposlanstvu u Zagrebu kako bih dobio originalni tekst novog mađarskog Ustava. U svakom slučaju mi je krivo što je do toga došlo', rekao je Šoja.

Naime, u preambuli novog Ustava, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine, nakon podnaslova 'Bože čuvaj Mađare', doslovce piše kako se 'narodnosti i narodnosne zajednice koje žive u Mađarskoj smatraju dijelom mađarskog naroda', a 'kulturne raznolikosti poštuju', otkrio je Novi list. Dakle, dok se mađarski jezik u novom Ustavu izrijekom štiti, jezici manjina samo se poštuju.

Predstavnici 13 nacionalnih manjina u Mađarskoj, kojima prijeti ustavno 'utapljanje' u većinski narod, u međuvremenu su uložili amandman kojim traže da mađarska država zajamči 'cjelovitu zaštitu i jačanje' manjinskih prava.

U hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova upoznati su s ustavnim promjenama u Mađarskoj, ali još ne žele reagirati. Mađarska do konca lipnja predsjedava Europskom unijom, a Budimpešta može utjecati i na dovršetak hrvatskih pregovora u lipnju.

Predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Mišo Hepp kaže da tek treba vidjeti kako će izgledati konačan tekst novog Ustava, no on je uvjeren da novi Ustav ipak neće izbrisati manjine, pa tako ni hrvatsku manjinu.

Brisanje nacionalnih manjina iz mađarskog Ustava, odnosno njihovo priključenje mađarskom narodu, bilo bi u suprotnosti sa 157. okvirnom konvencijom o zaštiti nacionalnih manjina Vijeća Europe iz 1995, ali i drugih dokumenata i konvencija Vijeća Europe, Europske unije, OESS-a i Ujedinjenih naroda, koji obvezuju Mađarsku.

Premda su i pripadnici manjina državljani Mađarske, nije ih opravdano proglašavati dijelom većinskog naroda, što se može smatrati svojevrsnim pokušajem asimilacije manjina.