Ne uspije li HDZ sastaviti novu većinu, izgledno je da će Hrvatska na treće izbore u godinu i pol. Oni se zbog rokova ne bi mogli održati s lokalnim izborima pa bi u tom slučaju u 2017. građani na birališta mogli izaći dva puta
Da bi se raspisali novi izbori, Sabor prvo mora biti raspušten. Prema Ustavu, predsjednica Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun.
Međutim, Sabor se može i samoraspustiti. Sabor je samoraspuštanje već odradio u prošlom mandatu. Tada je, podsjećamo, unatoč protivljenju HDZ-a, 91 zastupnik dao potpis za samoraspuštanje Sabora, odnosno donošenje odluke o samoraspuštanju. Prema saborskom poslovniku, odluke (pa i ona o samoraspuštanju) donose se većinom glasova prisutnih. Drugim riječima, moguće je da odluka o samoraspuštanju bude donesena s minimalno 39 glasova.
'Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika', propisuje pak Ustav.
vezane vijesti
Nakon raspuštanja sabora, sukladno Ustavu, nove izbore raspisat će predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Rokovi održavanje prijevremenih izbora počinju teći danom stupanja na snagu odluke o raspuštanju Sabora. Primjerice, lani je Sabor odluku o samoraspuštanju donio 20. lipnja, no ona je na snagu stupila tek 15. srpnja. Na taj način, zbog rokova propisanih Ustavom, izbori su održani tek u rujnu.
Prema Ustavu, novi izbori se moraju održati najmanje 30, a najviše 60 dana od raspuštanja Sabora.
Naime, Ustav kaže da se parlamentarni izbori održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskoga sabora. Međutim, također propisuje da od dana raspisivanja pa do dana izbora za zastupnike mora proteći najmanje 30 dana.
Uzmu li se svi ovi rokovi u obzir, jasno je da nema mogućnosti da se lokalni i parlamentarni izbori održe zajedno. Podsjetimo, lokalni izbori održavaju se 21. svibnja, a minimalni rok za održavanje parlamentarnih izbora je 30 dana.
Teoretski, odluče li zastupnici, primjerice, o samoraspuštanju ili se izglasa nepovjerenje Vladi već sljedeći tjedan i odluka odmah stupi na snagu, parlamentarni izbori mogli bi se održati najranije početkom lipnja.
Međutim, teško je vjerovati da bi do raspuštanja moglo doći već sljedeći tjedan. U tom slučaju raspisivanje novih izbora bi se prolongiralo. Zasad je sjednica Sabora sazvana samo za sljedeći tjedan, a nakon toga bila je planirana pauza u zasjedanju zbog lokalnih izbora. Ode li Sabor na pauzu, novu sjednicu, prema poslovniku, sazvat će predsjednik Sabora.
Sazivanje sjednice može zatražiti i većina ukupnog broja zastupnika, a tada je predsjednik Sabora dužan sazvati sjednicu u roku od osam dana od dana kada je dobio zahtjev. Odbije li to učiniti, sjednicu će sazvati najmanje tri potpredsjednika Sabora.
