Žene na izbornim listama u Hrvatskoj su i dalje prilično rijetka pojava ili u najboljem slučaju u drugom planu. Premda postoji zakonska osnova prema kojoj bi ih na listama trebalo biti najmanje 40 posto, stranke se o nju uporno oglušuju. No s obzirom na to da će izbori u rujnu biti prvi na kojima će zbog toga morati plaćati kazne, bit će zanimljivo vidjeti hoće li konačno poštovati zakone za koje su njihovi zastupnici i zastupnice u Saboru digli ruke
Premda značajan postotak birača smatra da je postojeća zastupljenost žena nedovoljna i vjeruju da bi njihova veća prisutnost promijenila stvari u politici, kako pokazuju istraživanja Centra za ženske studije, političkim strankama je ispunjenje 40-postotne ženske kvote na izbornim listama teška muka. I to unatoč odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova te Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
'Podzastupljenost žena u području zakonodavne vlasti posebno je došla do izražaja na posljednjim parlamentarnim izborima održanima 2015. kada je u Sabor izabrano najmanje žena od uspostave parlamentarne demokracije u Republici Hrvatskoj - svega 15 posto, nasuprot 85 posto muškaraca', podsjeća pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Stoga je pozvala sve stranke da ispune zakonsku obavezu jer kako 'dio odgovornosti za takvu situaciju leži na njima, one imaju dužnost učiniti sve što je u njihovoj moći u okviru zakonskih obveza kako se takav nepovoljan omjer ne bi ponovio i na predstojećim izborima'.
Zašto se strankama isplati plaćanje kazni?
Do sada je, doduše, prostor za manevriranje olakšavalo nepostojanje sankcija, ali nakon prijepora o tome od kada bi ih se trebalo početi primjenjivati, rujanski izbori bit će konačno prvi na kojima će oni koji ne budu ispunjavali obvezu uravnotežene spolne zastupljenosti, zbog toga biti prekršajno sankcionirani. Morat će platiti novčanu kaznu u visini od 50.000 kuna za svaku listu na kojoj ne bude zastupljeno 40 posto pripadnika oba spola, a na što, kako podsjeća Ljubičić, upozoravaju i Ustavni sud te Državno izborno povjerenstvo
Ustavni sud je, doduše, ukinuo sankciju nepravovaljanosti za kandidacijske liste koje ne poštuju kvotu, a kako je u razgovoru za tportal upozorila Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e. (Budi aktivna, budi emancipirana), 'kazne nisu velike, simbolične su i strankama se više isplati platiti taj novac i zadržati svoje društvo na listama'. 'Stranke funkcioniraju klijentelistički po dogovorima uz janjetinu s jedne ili kinesku i japansku hranu s druge strane. Naravno da većina žena, koja ima obaveze i obitelj, nema što tražiti na takvim domjencima gdje se dogovaraju poslovi i to muškarcima odgovara. Uvijek postoje izuzeci, ali primjerice sposobnu Anku Mrak Taritaš opet su stavili na donji dio liste, no ona se ne da i vodi fantastičnu kampanju, ide na teren, razgovara s ljudima', navodi primjer Sarnavka.
'S druge strane, vrlo često bude slučaj da kad na vrhu i završe žene, često je riječ o onima koje to ne zaslužuju i nisu osviještene', dodaje. Naime, iako žensku kvotu i njezino poštovanje godinama ustrajno zagovaraju organizacije civilnoga društva, posebice one feminističke, Sarnavka upozorava da 'mnoge žene za koje su izborile ženske organizacije, drugim ženama i društvu ne vraćaju ni polovicu u njih uložene energije. One se ne bore za druge žene i njihov bolji položaj u društvu nego za svoj status i u strankama se drže patrijarhalnih obrazaca, a ostale žene guraju u tradicionalne patrijarhalne uloge'.
Ženske kvote nužno su zlo
Međutim, upozorava i da su 'ženske kvote nužno zlo jer bismo u suprotnom završili s tri žene u politici koja predstavlja mušku igru i koliko god sposobna žena bila, opet će neki dečki dobri s predsjednikom stranke biti stavljeni ispred nje. I bit će tako sve dok predsjednik stranke bude big boss kojem su drugi podređeni i dok ima svoju kliku oko sebe koja određuje što će i tko će kud i kamo'.
Važno je ponoviti da nije samo dovoljno žene staviti na izborne liste, nego je važno i na kojem su mjestu pa je kako bi se spriječilo pozicioniranje ženskih kandidatkinja na začeljima kandidacijskih lista, pravobraniteljica Ljubičić strankama preporučila da predlagatelji pri izradi lista primijene model koji preporučuju Europski parlament i Vijeće Europe: tzv. model par - nepar odnosno zip-sustav prema kojem je svaka druga osoba na kandidacijskoj listi suprotnog spola.
'Time bi se načelo ravnopravnosti spolova ispoštovalo na najučinkovitiji mogući način i osiguralo uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca na listama', napominje Ljubičić, a Sarnavka dodaje kako je 'ključno i muškarce i žene ocjenjivati i uvažavati s obzirom na angažman koji ulažu i kompetencije koje posjeduju, ali kod nas to nažalost nije slučaj ni sa ženama, ni s muškarcima'.
