Prvi je dan najavljenog bijelog štrajka sudaca. Sucima su se pridružili i državni odvjetnici, a koplja se lome i oko uspješnosti štrajka te postotka otazanih ročišta. Kako riješiti problem indeksacije i platnih razreda, kada će biti donesen novi zakonski okvir te što slijedi nakon mjera upozorenja, odgovorili su gosti emisije 'Otvoreno'
Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec ustvrdio je gostujući u emisiji HRT-a 'Otvoreno' kako su pojedini napisi u medijima da je UHS odbio dvije ponude Vlade - netočni.
'Mi nismo prihvatili materijalna prava, i to jedanput, prošlu srijedu, nismo dvaput odbijali kako se to u medijima govori jer nikakvu novu ponudu nismo dobili', rekao je. Kazao je kako suci traže ono što je dogovoreno u proljeće 2023. godine.
vezane vijesti
'To je da će se u drugoj fazi riješiti pitanje indeksacije plaća, platnih razreda i eventualno, materijalnih prava koja će se dogovoriti', nastavio je. Podsjetio je kako se radna skupina zadužena za novi prijedlog zakona sastala samo dva puta.
'Priče o tome da je radna skupina zadužena za prijedlog radila su isto tako netočne. Skupina je bila sazvana u srpnju i listopadu, nakon toga više nije radila. S obzirom na činjenicu da nismo mogli postići dogovor, da smo pisali ministru, premijeru, predsjedniku Vrhovnog suda i poslali smo tužbu EK-u, nama nije preostalo drugo, nego da poduzmemo ove mjere koje su se počele primjenjivati od danas', dodao je.
Rekao je kako se ne radi o štrajku, nego o mjerama upozorenja.
'Zadovoljni smo odazivom kolega, moram reći da me čudi da ministarstvo barata samo podacima o odgođenim ročištima jer u mjerama su i suci viših sudova koji danas nisu imali ročišta', zaključio je.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica kazao je kako je postignut dogovor o koracima koji idu u smjeru poboljšavanja statusa sudaca još nakon prvog štrajka.
'Mi smo u svibnju 2023. imali štrajk sudaca koji je trajao dva tjedna. Tijekom tog štrajka i neposredno nakon njega, sastali smo se i dogovorili korake koji idu u tom smjeru poboljšavanja statusa sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Znatno smo povećali plaće svih sudaca i državnih odvjetnika. Tim izmjenama, najviše su povećane plaće sucima prvog stupnja - za 583 eura neto', rekao je.
Govoreći o radnoj skupini, potvrdio je kako se sastala samo dva puta, ali je i odbacio tezu da se samo u dva navrata razgovaralo o izmjenama zakona. Kaže kako je drugi korak bio nastavak razgovora o indeksaciji te da su formirali radnu skupinu koja je nastavila s radom.
Govoreći o postotku odgođenih ročišta, ustvrdio je kako je odgođeno samo 22 posto istih te dodao da mu nije jasno 'na što se odnosi podatak od 80 posto sudaca u štrajku'.
'Prema podacima iz sustava, imamo podatke da je 35 posto ročišta odgođeno. Ako znamo da je prosječno odgađanje ročišta 13 posto dnevno, došli smo do podatka da je danas odgođeno samo 22 posto ročišta. Ne znam na što se odnosi podatak o 80 posto sudaca koji su uključeni u štrajk', dodao je.
'Provjereno je s podacima s terena, iz ogranaka UHS-a, sudova i nisu samo u pitanju odgode očišta. Mi smo jasno rekli da se neće odgađati ročišta gdje se mogu dogoditi materijalne štete', uzvratio mu je Kontrec.
Prof. dr. sc. Viktor Gotovac komentirao je raspravu koja se povela o tome imaju li suci pravo na štrajk te što znače 'mjere upozorenja'.
'Staro načelo rimskog prava je da nešto možete nazvati kako hoćete, ali sadržaj će definirati o čemu se radi. Činjenica da se ne obavljaju neki poslovi sudaca za vrijeme mjera - je uskraćivanje jednog dijela rada. Uskraćivanje rada, kojim se namjerno drugoj strani u izvjesnost stavlja nastanak štete - predstavlja jednu jednostavnu i jasnu definiciju štrajka', rekao je.
'Mi se naravno, vjerojatno nikad nećemo naći u poziciji da to nedvojbeno utvrdimo jer bi to trebali utvrditi sudovi. Oni bi trebali utvrditi je li to štrajk te je li zakonit ili ne. Ova situacija nije predviđena. Ovdje imamo jedan oblik poduzimanja jedne državne vlasti protiv druge dvije. U tom pogledu, ovdje se radi o nečem što ide u dublju teoriju funkcioniranja države. Ne radi se o radnom pravu', nastavio je.
'Kada bi se dogovorili da je ovo štrajk, to ne bi mogao biti zakonit štrajk. Postoji puno predfaza koje nisu poduzete', istaknuo je.
'Mogu se složiti da je ovo ustavno-pravno pitanje, a ne radno-pravno pitanje. Zakon o radu se ne odnosi na suce. Prava i dužnosti sudaca su regulirani Zakonom o sudavima, jasno su propisani, a stegovni postupak je propisan Zakonom o državnom sudbenom vijeću. Ovo nije štrajk kako profesor tumači, nego se radi o mjerama upozorenja. Suci žele da se konačno donese zakon koji će regulirati njihovu plaći, da to ne ovisi o volji Vlade, nego da to bude propisano zakonom', uzvratio mu je Kontrec.
'Nije mi sasvim jasna situacija. Nisam nigdje našao spomen mjera upozorenja u Ustavu. Ovo ne spada nigdje, ovo je nepredviđeno u podjeli vlasti, izvanredno je u svom sadržaju', dodao je Gotovac.
