Britanska vlada prihvatila je u srijedu preporuku neovisne Agencije MHRA (Medicines and Healthcare products Regulatory Agency) da odobri za uporabu cjepivo Pfizer-BioNTech’s COVID-19, najavljujući da će državni Odbor za cjepivo odlučiti koje će prioritetne skupine idući tjedan prve biti cijepljene.

>>> [ANKETA] Prvo cjepivo u Hrvatsku dolazi u prosincu, učinkovitost mu je 95 posto. Hoćete li se cijepiti protiv koronavirusa?

Europska komisija odobrit će primjenu cjepiva nakon što to najprije učini Europska agencija za lijekove (EMA). Europski farmaceutski regulator poručio je u ponedjeljak da će Pfizerovo cjepivo ocijeniti najkasnije 29. prosinca, a Modernino cjepivo do 12. siječnja. Otvorena je međutim mogućnost da se navedeni rokovi promijene.

Imunolog Trobonjača kaže za tportal da je odluka Velike Britanije, naravno, bila očekivana, s time da je procedura registracije lijekova ili cjepiva vrlo detaljna, temeljita i striktna, što znači da je Pfizer dokazao da ima siguran i učinkovit pripravak. Sada se očekuje i da će Europska komisija odobriti upotrebu, a sudeći po problemima oko doziranja cjepiva AstraZenece, pitanje je hoće li i kada ono biti odobreno. Stoga se može očekivati da će upravo Pfizerovo cjepivo najvjerojatnije prvo stići u Hrvatsku.

'Za Pfizerovo cjepivo znamo da je vrlo uspješno mRNA cjepivo, a s obzirom na vrstu i tehnologiju pripravka, držim da ne možemo očekivati bilo kakve nuspojave. Proizvođač deklarira vrlo veliku uspješnost cjepiva, od 94-95 posto, što znači da će od stotinu cijepljenih ljudi najmanje 95 imati imunitet protiv virusa najmanje idućih šest mjeseci. To je ono što zasad sigurno znamo. Dakle jedino što mogu reći o Pfizerovom cjepivu jest da ga svi jedva čekamo', kaže Trobonjača.

'Vjerujem da će se to cjepivo relativno brzo odobriti i kod nas doći sredinom ili krajem siječnja. Najveći problem bit će infrastruktura jer se to cjepivo mora čuvati u ledenicama i u suhom ledu na temperaturi od -80, a najmanje -70 stupnjeva. Morate imati opremljena središta iz kojih će se tisuće doza cjepiva distribuirati do ambulanti, u kojima se neće moći dugo čuvati. Pretpostavljam da će se to raditi u suhom ledu jer je to najefikasniji i najjeftiniji način - cjepiva se stavljaju u stiroporaste kutije s ledom koji opet ima neku svoju trajnost', objašnjava Trobonjača, dodajući da ledenice koštaju stotinjak tisuća kuna, a treba nabaviti i aparaturu za proizvodnju suhog leda.

U svakom slučaju, organizaciju će koordinirati zavodi za javno zdravstvo, a da se o infrastrukturnoj prilagodbi već razmišlja, dokazuje i to što pojedine epidemiološke službe kupuju ledenice.

Detalji o čuvanju cjepiva izvan leda bit će navedeni u uputama.

'Sve to deklarira proizvođač cjepiva. Teoretski, glasnička RNA koja se nalazi u cjepivu vrlo je fragilna molekula, zapravo temelj samog cjepiva; kodira spike, taj šiljak u proteinu koronavirusa. Zapakirana je u lipidnu nanočesticu i kada se inicira u tijelo u tom obliku, dolazi do naših stanica te se protein šiljka predočava imunološkom sustavu i pokreće imunost. S druge strane, na tu osjetljivu molekulu vrlo lako djeluje enzim ribonukleaza, on cijepa RNA, a široko je zastupljen u našem okolišu - ima ga na našoj koži, rukama, svugdje. Treba jako dobro paziti da se cjepivo ne kontaminira jer bi ga ribonukleaza vrlo brzo uništila i ono bi izgubilo svoja svojstva', upozorava Trobonjača, objašnjavajući se cjepivo čuva na tako niskoj temperaturi upravo zbog velike osjetljivosti glasničke RNA koju čuva lipidna nanočestica.

Prilikom cijepljenja u liječničkim ordinacijama bit će potrebno dobro se organizirati i strogo držati svih protuepidemijskih mjera jer će jedna ampula cjepiva sadržavati više doza koje treba odmah inicirati pa bi na nevelikom prostoru mogla nastati 'gužva'.

'Cijepljenje će trajati najmanje do ljeta'

Cijeli proces cijepljenja, ponavlja Trobonjača, trajat će najmanje do ljeta, a nastavit će se u nekom obimu i kasnije.

'Kako budemo imali sve više procijepljenih i imunih ljudi, tako će se i epidemija postupno smanjivati. Ako krenemo s cijepljenjem u siječnju ili veljači, do ljeta ćemo imati nešto manji broj inficiranih, a promjenom načina života ljeti i boravkom na otvorenim prostorima imat ćemo dodatno olakšanje, pa ćemo nastavkom cijepljenja ljeti dočekati jesen u boljim uvjetima', predviđa Trobonjača.

Što će to konkretno značiti za život u Hrvatskoj, na nacionalnoj i osobnoj razini, odredit će epidemiolozi.

'Problem je u Hrvatskoj to što se mnogi ljudi ne žele cijepiti. Njih će štititi upravo oni koji će se cijepiti i ući u fond populacije koji se naziva kolektivni imunitet. Dakle kako je epidemija društveni događaj, tako je i cijepljenje društvena odgovornost jer svojim cijepljenjem štitite druge. Pritom postoji pet, šest posto mogućnosti da cijepljenjem niste stekli imunitet, iako najvjerojatnije jeste, no to bi se moglo provjeriti serološkim ispitivanjem - ako imate antitijela, onda ste sigurni. To je jedna mogućnost', navodi imunolog.

S obzirom na to da bi oni koji se odluče cijepiti od toga trebali imati i neke koristi, Trobonjača predlaže da se za početak evidentiraju svi oni koji su cijepljeni s dvije doze cjepiva. U Kini, primjerice, to funkcionira na razini tzv. zelene ili crvene putovnice u mobitelu, pa se zna je li osoba preboljela Covid, je li došla u kontakt s nekim zaraženim, je li u samoizolaciji... Na taj način, primjerice, moglo bi se dopustiti osobama koje su cijepljene da putuju bez obveze testiranja ili, primjerice, idu u kazalište.

'Držim da bi to bilo pametno. Ako sam se već cijepio, dozvolio da se neka supstanca ubrizga u mene, stekao imunost i tako štitim one koji se nisu cijepili – dajte da imam i neke koristi od toga, recimo da mogu slobodno putovati ili odlaziti na neke društvene događaje', kaže Trobonjača.

'Nisam za to da se ide kaznom'

Posebno bi trebalo evidentirati osobe koje se zbog određenih zdravstvenih terapija ili nasljednih bolesti i stanja ne mogu cijepiti; njih bi u svakom slučaju trebalo diferencirati od onih koji se ne žele cijepiti jer iz nekog razloga imaju negativan stav prema tom postupku.

Prema prvim naznakama Stožera civilne zaštite, može se očekivati da će se odgovornost za tretman građana u odnosu na cijepljenje svaliti na poslodavce ili vlasnike objekata.

'Nisam za to da se ide kaznom, nego nagradom. Bilo je govora i o obaveznom cijepljenju. Tu se zadire u neka temeljna ljudska prava i ne izgleda mi dobro da čovjek protiv svog uvjerenja mora primiti cjepivo. Čini mi se da je nagrada najbolja opcija, s tim da se svakako tu ima u vidu i populaciju koja se zbog zdravstvenih okolnosti ne može cijepiti', napominje imunolog, zaključujući da će se neke odluke donositi i na razini Europske unije, ali i mi bismo sami mogli početi voditi računa o tome.

Inače, po pravilima EU-a, cjepivo mora odobriti EMA, ali države članice mogu primijeniti hitnu proceduru zbog izvanredne situacije koja im omogućuje distribuciju cjepiva na domaćem tržištu u cilju privremenog korištenja. Upravo to omogućilo je Britaniji, koja u okolnostima Brexita do kraja godine mora poštivati pravila EU-a dok ne istekne prijelazno razdoblje, da samostalno odobri Pfizerovo cjepivo.