Inicijativa tri mora politička je platforma koju su pokrenuli 2015. godine hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda, a uključuje 12 članica Europske unije koje se nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora (Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija).

Glavna težnja zemalja uključenih u Inicijativu tri mora je uspostaviti suradnju, koja je do sada često bila zanemarena, na području između Baltika, Crnog mora i Jadrana, posebno u svjetlu sve kompleksnijih međunarodnih prilika. Ciljevi Inicijative su poboljšati povezanost unutar regije na području energetike, transportne infrastrukture te digitalnih komunikacija, kao i smanjiti jaz između zapadne i istočne Europe. Jedan od glavnih projekata bi pritom trebala biti Via Carpatia od Baltika do Soluna. Hrvatska predsjednica je u Bukureštu predstavila 11 hrvatskih projekata, od kojih je svakako financijski najteži izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda. Na gospodarskom forumu predstavljeno je ukupno 40 infrastrukturnih međunarodnih projekata vrijednih oko 40 milijarda eura. Upravo realizacija projekata trebala bi biti iduća faza razvoja Inicijative, kako je rekao domaćin, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.

Inicijativa tri mora je najznačajniji vanjskopolitički projekt prvog mandata hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, kojim nastoji ispuniti svoje predizborno obećanje i prebaciti težište vanjske politike sa zapadnog Balkana na zemlje središnje i istočne Europe. Iako je od početka projekt bio predmetom kritike, nakon samita u Bukureštu čini se da je prebrodio porođajne muke i da bi u narednim godinama mogao iskazati pun potencijal, prvenstveno zahvaljujući snažnoj potpori SAD-a. Uspjeh Inicijative zasigurno će biti i velika politička pobjeda predsjednice Grabar Kitarović.

>>> Grabar Kitarović iz ladice je izvukla Jadransko-jonski plinovod: Kako se kotrljala ideja teška 600 milijuna eura?

>>> Grabar Kitarović vodi Hrvatsku s Balkana na Baltik

>>> Kako oporba gleda na predsjedničine aktivnosti u Poljskoj

Kritičari koji su udarali po projektu uglavnom su zamjerali da se radi o američkom trojanskom konju u Europi kojim se želi ostvariti dva cilja – razbiti jedinstvo Europske unije, kojoj je posebno nesklon aktualni američki predsjednik Donald Trump, ali i sagraditi svojevrsni sanitarni kordon prema Rusiji. Na samitu u Bukureštu se i ovog puta mnogo govorilo o važnosti bliske suradnje sa SAD-om, a službeni Washington je ove godine kroz ministra energetike Ricka Perryja poručio da snažno stoji iza Inicijative te da na tom prostoru vidi dobru priliku za ostvarivanje ekonomskih projekata.

Kritike da se radi o projektu koji potkopava Europsku uniju odagnao je dolazak na samit predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera.

'Propustili smo priliku odgovoriti pozitivno na pozivnicu hrvatske predsjednice Kolinde prije dvije godine i pozivnicu poljske vlade prije godinu dana. Ali smo danas ovdje, jer mislimo da je ovo što radite u skladu s radom Europske unije. Posebno mi je drago što vidim američkog ministra energetike Ricka Perryja. Dobrodošli ovdje. Vaše mjesto je ovdje, jer ovo nije nešto što se tiče direktno Europske unije, nego je dopuna naših napora da se osigura to da se međupovezanost u ovom dijelu Europe razvija u pravom smjeru', rekao je Juncker u Bukureštu, blagoslovivši tako postojanje Inicijative u ime EU-a.

A u ime Njemačke, koja je do sada izražavala veliku skepsu prema projektu, u Bukureštu je bio njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas te je upozorio na opasnost podjele Europe. Na zapadu Europske unije se Inicijativa tri mora kritizira i na nju se gleda kao na neku vrstu protuteže takozvanoj staroj Europi, koja čini jezgru Europske unije.

'Europa se ne može podijeliti prema stranama svijeta, postoji samo jedna Europa', poručio je Maas, dodavši da se zato već dulje vrijeme raspravlja o uključivanju Njemačke u rad Inicijative, bilo kao zemlje partnera, bilo punopravnog člana.

S druge strane članice se i dalje složno protive projektu Sjevernog toka II, plinovoda kojim Rusija i Njemačka planiraju zaobići istočnu Europu. Protuteža bi trebala biti izgradnja terminala za tekući plin na Krku u Hrvatskoj, koji bi prije svega poslužio uvozu tekućeg plina iz SAD-a.

Zemlje članice više puta su inzistirale na tome da Inicijativa ne nastoji stvoriti sigurnosni koridor prema Rusiji i postoji želja za intenziviranjem kontakata s Moskvom. Ali unatoč porukama dobre volje, jasno je da velika zadrška i dalje postoji, posebno u baltičkim zemljama, Poljskoj i Rumunjskoj.

Mnogi strahuju od energetske ovisnosti o Rusiji. Zbog toga kada Inicijativa radi na ostvarivanju ciljeva u smislu razvoja infrastrukture, u konačnici razvija ekonomsku sigurnost koja bi članovima pomogla u odupiranju, ekonomski, vojno i, ne manje važno, psihološki, ruskim težnjama.

Inicijativa tri mora za sada je opravdala svoje postojanje, posebno kada se uzme u obzir sva složenost novog međunarodnog konteksta, definiranog pojačanim međuovisnostima, koji motivira srodne zemlje da pokušaju uspostaviti intenzivniju suradnju kako bi promovirale zajedničke projekte za brži rast i zajednički odgovorile na brojne sigurnosne izazove pred kojima se nalaze.