Inicijativu triju mora osobno je podupro američki predsjednik Donald Trump, a pojedini analitičari i političari tumače je kao poligon za izgradnju svojevrsnog američkog sanitarnog kordona prema Rusiji. Takvim pozicioniranjem Hrvatska se postavila kao izraziti američki igrač.

No u današnjem policentričnom svijetu ništa nije potpuno crno ili bijelo. Slučaj propasti Agrokora, najveće domaće kompanije koja upravo najveća dugovanja ima prema ruskim bankama u državnom vlasništvu, pokazuje kako prijetnje nisu jednoznačne. U tom slučaju prilično je bila jasna strategija prema kojoj se Kremlj spremao posredno ovladati velikim dijelom hrvatskoga gospodarstva. Hrvatska kao nejaka članica NATO-a i Europske unije idealna je meta na kojoj je Rusija mogla pokazati svoju snagu. Takav scenarij neprijateljskog preuzimanja je zaustavljen, ali prijetnja nije u potpunosti otklonjena.

Prošli mjesec je jedna vijest posebno zaintrigirala hrvatsku javnost, a može se svrstati u rubriku geopolitičkih igrica. Američka investicijska kompanija KKR preko svoje srpske podružnice United Group kupila je udjele u kompaniji koja je držala većinske udjele u najgledanijim hrvatskim i slovenskim televizijskim kućama Novoj TV i POP TV-u.

Spomenuta kompanija već od prije u svom vlasništvu ima regionalnu informativnu televiziju N1 te će imati snažan utjecaj na kreiranje javnog mnijenja u regiji. S druge strane, Rusi također ulažu u lokalne medije, a kao primjer se navodi da su kremaljski mediji poput Sputnjika dostupni na srpskom.

Posebno je zanimljivo što je jedan od vodećih ljudi KKR-a bivši šef CIA-e David Petraeus. Kad se uzme u obzir da je kreditna agencija Moody's ocijenila da je KKR preplatio investiciju, onda ne treba odbaciti mogućnost da kupovinu nisu uvjetovali isključivo ekonomski motivi.

Krševan Antun Dujmović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose rekao je za tportal da mnogi bivši američki vojni i obavještajni dužnosnici prelaze u gospodarstvo, a u Washingtonu djeluju moćne lobističke kompanije, vojno-industrijski sektor te brojni think-tankovi koji kreiraju javno mnijenje.

'U Americi koja je prva sila svijeta i koja promišlja o nastupu u svakoj zemlji u svijetu, nema slučajnosti', kazao je Dujmović komentirajući podatak da je bivši šef CIA-e važan čovjek u kompaniji koja je kupila Novu TV .

Stručnjak s Instituta za razvoj i međunarodne odnose objasnio je da se na području jugoistoka Europe zapravo odvija dio sukoba za prevlast u Europi, koji se vodi na europskoj i globalnoj razini.

'Glavna igra odvija se oko izgradnje plinovoda Sjeverni tok koji je, uz određenu podršku Francuske, u osnovi njemačko - ruski projekt', rekao je Dujmović. Naglasio je da su skandinavske i baltičke zemlje te Poljska i Ukrajina snažni protivnici projekta. Sjeverni tok je i veliki politički, a ne samo ekonomski projekt jer bi povećao utjecaj Rusije u Europi, ali i dodatno osnažio vodeću ulogu Njemačke koja bi iako je već sada najmoćnija gospodarska sila, postala i najveći distributer energenata.

S druge strane, preko izgradnje LNG-a želi se smanjiti ovisnost o ruskom plinu u Europi. Poljaci su već izgradili LNG koji će plinom opskrbljivati Amerikanci, a očekuje se da se izgradi i LNG na Krku te bi se ta dva projekta povezala.

'Plin koji bi dolazio na Krk ne bi bio namijenjen Hrvatskoj jer naša zemlja već sada oko 60 posto potreba zadovoljava iz vlastite proizvodnje. To je plin koji bi trebao ići za srednjoeuropsko tržište do Ukrajine, kako bi se smanjio ruski utjecaj na te zemlje. Iako postoji ekonomski interes jer Amerikanci koji guraju projekt žele zaraditi, tu su prisutni i veliki politički i geostrateški interesi', naglasio je Dujmović, koji smatra da je interes Hrvatske da se LNG na Krku izgradi jer bismo tako postali energetsko čvorište.

Prostor bivše Jugoslavije istočno od Hrvatske nalazi se izvan Europske unije i NATO-a i tu Rusija nastoji ostvariti svoj utjecaj. Tek nedavno je Crna Gora postala članicom NATO-a, što je izazvalo veliki nemir i prosvjede u Moskvi. Neupućeni su se rugali snazi crnogorske vojske i sposobnosti da ojača NATO, ali je boljim poznavateljima situacije bilo jasno da je riječ o geostrateškom potezu zatvaranja prilaza Rusije Jadranu jer su sada sve zemlje koje imaju izlaz na to more članice NATO-a.

'Spriječeni su da stave klin na području od Portugala do Grčke koje kontrolira NATO', smatra stručnjak s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

Dujmović kaže da su Rusi ulagali proteste zbog ulaska Crne Gore u NATO, ali ne može se ipak reći da je bilo otvorenih prijetnji kao što je to slučaj kada Ukrajina i Gruzija iskazuju takve ambicije.

'Nisu povukli ambasadora te su i dalje prisutni u zemlji iako su dali preporuku svojim građanima da ne putuju na odmor u Crnu Goru, što se zaista odrazilo na broju ruskih turista', rekao je Dujmović. No imaju građane koji žive u Crnoj Gori, svoje škole, a i veliki su investitori u hotel i u svom vlasništvu drže brojna zemljišta uz obalu.

Rusi su snažno prisutni u Crnoj Gori i ostali su i nakon ulaska Podgorice u NATO. Vlast prevođena Milom Đukanovićem koji upravlja crnogorskom politikom više od 20 godina, optužuje Moskvu pa je pokušala izvesti državni udar tijekom prošlogodišnjih izbora i na vlast instalirati prosrpsku oporbu nesklonu Zapadu.

'Još nije jasno je li bio stvarni ili navodni državni udar i svugdje u medijima se govori o navodnom državnom udaru', rekao nam je Dujmović koji napominje da su tijekom proljeća priču o državnom udaru potencirali Britanci, ali se hajka na Ruse u Crnoj Gori utišala vjerojatno i zbog zabrinutosti da bi Rex Tillerson i Donald Trump mogli jačati interesnu suradnju s Rusima nauštrb NATO-a, što im naravno nije u interesu sada kad izlaze iz Europske unije. U Crnoj Gori se sve glasnije govori o mogućnosti novih parlamentarnih izbora koji bi se održali zajedno s predsjedničkim. Većina koju ima Đukanović je tanka i kada bi vlast preuzela proruska oporba, situacija bi se brzo mogla promijeniti.

Kako što je poznato, Srbi imaju najsnažnije odnose s Rusima. 'Srbija je podijeljena, ne žele ići u NATO, ali put u EU ići će sporo', smatra Dujmović. Jaki su prisutnost i veze s Rusijom. Rusi imaju Humanitarni centar u Nišu koji je zapravo svojevrsna ruska vojna baza, a nedavno su dogovorili vojnu donaciju borbenih Migova.

No glavna igra na Balkanu se trenutno odvija u Makedoniji koja je jako važna. Dokazana je umiješanost srpskih službi u pokušaj VMRO-a da zadrži vlasti unatoč rezultatima izbora prilikom upada prosvjednika u Sobranje, kada su i istučeni neki zastupnici. Aktualni socijaldemokratski premijer Zoran Zaev, koji je u upadu u Sobranje također dobio batine, otvoreno je prozapadnjački, a američka administracija najavila je novi angažman na rješavanju problema imena kako bi se deblokirao put Makedonije u EU i NATO, što je VMRO u potpunosti bio zanemario.

'Zapravo, jedino na Balkanu među albanskim stanovništvom nema ruskog utjecaja. Čak i u Hrvatskoj imamo dio akademske zajednice koja se zalaže za osnaživanje veza s Rusijom. Albanci su nepodijeljeno američki saveznici i tu imaju otvorenu podršku američke administracije', naveo je Dujmović.

No u aktualnoj situaciji je, nastavlja, zanimljiva je Slovenija koja održava iznimno bliske veze s Rusijom. Bit će interesantno pratiti što će biti s arbitražom i hoće li se nekako Rusija pokušati ubaciti u igru da iskoristi pristup otvorenom moru koji je Ljubljana dobila presudom Arbitražnog suda koju Hrvatska ne priznaje. U BiH Europska unija gura zemlju u naručje Rusiji koja je zapravo jedini partner Republike Srpske. Velike sile pokušavat će širiti utjecaj i dalje, ali to je puno širi sraz i vodi se od Crnog mora, sjeverne i istočne Europe do Kavkaza, Sirije i dalje.

Sraz SAD-a i Rusije je jedan asimetrični sukob. Nije tajna, kaže, da pobunjenici u Ukrajini ne bi imali uspjeha bez podrške Rusije. S druge strane, instruktori NATO-a dolaze u Ukrajinu obučavati regularne vladine snage.

'Čudna je situacija da se preko nišana gledaju američki i ruski vojnici, to nismo vidjeli od Hladnog rata', rekao nam je Dujmović koji je Ukrajinu označio kako glavnu neuralgičnu točku. No tu su i Moldavija i Nagorno Karabah kao trajna žarišta.

Normalno, postoji i taj 'meki trbuh Europe' koji Rusija koristi vođena nekim sentimentalnim slavenskim interesima.

'U Hrvatsku su pokušali prodrijeti, ali nisu kao uspjeli kao u Srbiji. Nisu uspjeli u svojoj namjeri preuzimanja Agrokora gdje je ruku spasa kompaniji pružio američki fond, što se također može promatrati kao američka intervencija protiv ruske prevlasti', napominje Dujmović.

Tenzije bi se mogle povećavati kako se bliže predsjednički izbori u Rusiji. Putin će biti pod pritiskom, sankcije koje je Zapad nametnuo zbog aneksije Krima jesu u određenoj mjeri pogodile zemlju, a čudna je i pomalo opasna situacija i s raspoređivanjem balističkih raketa i presretanjima zrakoplova.

'Za vrijeme Hladnog rata bilo je linearno, danas je to puno sve zamršenije i nejasnije. Teže je predvidjeti razvoj događaja, a manje eskalacije znatno brže se mogu proširiti u šire konflikte', zaključio je Dujmović.