Prema objavljenim podacima općine s najmanjom stopom nezaposlenosti su Pićan (3,32 posto) u Istarskoj, Lopar (4,07) u Primorsko-goranskoj i Varaždiske toplice (4,28) u Varaždinskoj županiji. Najveće stope nezaposlenosti zabilježene su u Jagodnjaku(43,1 posto) u Osječko-baranjskoj, Đulovcu (37 posto) i Donjim Kukuzarima 35,8 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Dunja Potočnik s ISZD-a u obradi podataka posebno se posvetila mladima i nezaposlenosti i kaže kako krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pružaju nedvojbeno bolje šanse za pronalazak i zadržavanje posla.

'S druge je strane u Dalmatinskoj zagori, Kordunu, dijelovima Like i Slavonije riječ o komparativno vrlo lošem položaju mladih na hrvatskom tržištu rada. Pritom su mladi u dobi od 20-24 godine znatno jače pogođeni nezaposlenošću od mladih starosti od 25-29 godina, što možemo objasniti relativno višim obrazovnim stupnjevima koje stariji mladi posjeduju te duljem vremenu koju su stariji mladi proveli na tržištu rada i time stekli veću šansu za pronalazak posla', obrazlaže Potočnik.

Smatra kako profesionalno usmjerenje mladih u značajnoj mjeri utječe na njihove šanse za zaposlenje, što je u posljednjih petnaestak godina ojačano i naglim porastom visokoškolski obrazovanih te regionalizacijom hrvatskog visokog školstva, odnosno otvaranjem velikog broja veleučilišta.

'U posljednjih je petnaestak godina došlo do nagle ekspanzije broj studenata na svim hrvatskim visokoškolskim ustanovama, no s nejednolikom disperzijom preko različitih disciplina. Usto, ova je disperzija neusklađena s tržištem rada te je do najvećeg porasta došlo upravo u disciplinama kojima je tržište rada zasićeno, a koje su i velikim dijelom pokrivene novootvorenim visokoškolskim institucijama – društvene i humanističke znanosti – u kojima je došlo do porasta broj studenata od čak 80 posto. Zato je vrijeme u drugim disciplinama najveći ostvareni rast u broju studenata iznosio tek oko 20 posto, što je doprinijelo daljnjem nepovoljnom položaju mladih koji su diplomirali u prvo spomenutim disciplinama. Kada se zbroje svi navedeni čimbenici, jasno je kako će udio nezaposlenih mladih po pojedinim regijama biti vrlo različit', kazala je Potočnik.

Navodi kao je starija skupina mladih – tridesetogodišnjaci – u nešto povoljnijem položaju od svojih mlađih kolega, a udio nezaposlenih mladih ove dobi po županijama daje vrlo sličnu sliku županija kao i u prethodnom slučaju.

'To znači da i u ovom slučaju tridesetogodišnjaci Grada Zagreba te Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Istarske i Primorske županije lakše pronalaze posao od svojih vršnjaka u drugim županijama, a kretanje broja nezaposlenih u ovoj dobnoj skupni na godišnjoj bazi prolazi kroz manje turbulentne promjene nego u drugim županijama. Nasuprot njima, mladi Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije osjećaju snažnije posljedice visokog udjela nezaposlenih tridesetogodišnjaka u radno sposobnim mladima ove dobi', istaknula je Potočnik.

Napominje kako su trendovi kretanja broj nezaposlenih mladih po dobnim podskupinama i regionalnoj pripadnosti vjerojatno već dobro poznati donosiocima odluka na regionalnoj razini i drži da je malo vjerojatno da će ih novi prikaz podatka uvjeriti u zaokret u donošenju odluka i tipu odluka na lokalnoj i regionalnoj razini.

'Riječ je o odlukama o strateškom ulaganju u razvoj pojedinih sektora i o poticanju mladih na upis određenih srednjoškolskih i visokoškolskih smjerova. Jednako je malo vjerojatno da će mladi pod pritiskom dokaza o slabom položaju pojedinih struka na tržištu rada tako skoro početi donositi strateški bitno drukčije odluke o vlastitom profesionalnom usmjerenju. Riječ je o trendovima za čije je nastajanje trebao dulji niz godina te za čije će promjene također biti potreban dulji vremenski niz. Pritom je komparativna prednost mladih u suvremenoj Hrvatskoj dostupnost informacija koje bi mogle oblikovati njihove odluke. No pitanje je koliko i koji mladi posjeduju socijalni kapital i sigurnosne mreže koje će im pomoći donijeti odluke i provesti ih u praksu.

Dosadašnji podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj još uvijek na djelu socijalna reprodukcija, odnosno značajna povezanost stupnja obrazovanja i zanimanja roditelja sa stupnjem obrazovanja potomaka. Hoće li ti trendovi biti preokrenuti, ne ovisi samo o roditeljskoj generaciji koja u ovome trenutku čini donositelje odluka, već i o odlučnosti mlade generacije da napravi kvalitativan skok', zaključuje Potočnik

Detaljan pregled nezaposlenosti i plaća u svim općinama i gradovima možete pogledati ovdje